SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
IZVOZ
 
Snažan skok izvoza cigareta i lijekova
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 24.03.2018. - 08:38:00
Zadnja izmjena: 24.03.2018. - 09:56:52
ZAGREB - Uz rast osobne potrošnje, izvoz je posljednjih godina glavni pokretač oporavka hrvatskog gospodarstva. 

Cjeloviti podaci Državnog zavoda za statistiku za prošlu godinu pokazuju da je hrvatski robni izvoz porastao 13,5 posto, a ukupna vrijednost prvi put dosegnula 14 milijardi eura.

Rastao je i uvoz, ali nešto sporijim tempom. Međutim kako je izvoz znatno veći od uvoza, deficit se povećao za 430 milijuna eura ili 5,8 posto.

S druge strane, zbog većeg rasta izvoza poboljšan je omjer izvoza i uvoza te se pokrivenost izvoza uvozom popela sa 62,5 na 64,1 posto, piše tportal.

Najveći dio robnog izvoza, gotovo 90 posto, ostvaruje prerađivačka industrija, a glavne uzdanice koje su lani nabildale izvozne rezultate su farmaceutska i naftna industrija.

S rastom izvoza od 30 posto farmaceutska industrija preuzela je čelno mjesto preskočivši tradicionalno najjaču izvoznu granu, prehrambenu industriju. Riječ je o djelatnosti koja ostvaruje visoku dodanu vrijednost i u kojoj posluje tridesetak kompanija, a ključni akteri su Pliva, Jadran galenski laboratorij i Belupo, koji pokrivaju tri četvrtine prodaje.

Snažan doprinos rastu dala je i naftna industrija, pri čemu treba naglasiti da je uspjeh više rezultat rasta cijena nafte nego povećanja proizvodnje. O tome svjedoči i istovremeni snažan rast uvoza sirove nafte i naftnih derivata.

Najveće iznenađenje je duhanska industrija, koja bilježi skok izvoza veći od 100 posto. Veliki preokret poklopio se s ulaskom multinacionalne kompanije British American Tobacco (BAT) u Hrvatsku, koja je nakon preuzimanja rovinjskog TDR-a osjetno ojačala proizvodnju za izvoz.

Među istaknutim dobitnicima su i proizvođači metala, iako nekad najjačim proizvođačima (Željezara Sisak, TLM) i dalje ne cvatu ruže. Natprosječno je skočio i izvoz ostalih prijevoznih sredstava, što upućuje na zalet brodogradnje prije nadolazeće krize koja prijeti velikim brodogradilištima nakon završetka restrukturiranja. U ovom segmentu krije se i proizvodnja vagona, u kojoj prednjači Đuro Đaković Grupa.

Proizvodnja namještaja, koja bi trebala biti perjanica izvozne industrije, najviše je podbacila s padom izvoza od 5,5 posto. S druge strane, izvoz ostalih proizvoda od drva niže dodane vrijednosti porastao je solidnih 10,4 posto.

S padom izvoza od 8,1 posto prednjači tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa, djelatnost koja nema veliko izvozno značenje, a odnosi se na tiskanje CD-a, DVD-a i drugih podatkovnih zapisa. Da je piratstvo i dalje u modi, potvrđuje i velik pad uvoza diskografskih i videozapisa.

Uz proizvodnju namještaja, najveće razočarenje je prehrambena industrija. Izvoz hrane lani je stagnirao dok je uvoz narastao čak 9,5 posto te je bio gotovo dvostruko veći od uvoza. Nema sumnje da je kriza Agrokora snažno pogodila proizvođače prehrambenih proizvoda, koji gube tržišne pozicije u Hrvatskoj, a nisu u stanju povećati plasman na inozemna tržišta.

Za razliku od izvoza, uvoz je po sektorima i djelatnostima rastao znatno ujednačenije pa su najveći dobitnici zabilježili rast između 21,9 i 25,6 posto. Vodeće mjesto drži uvoz raznih mineralnih sirovina i ruda potrebnih za prerađivačku industriju.

Zanimljivo je da se djelatnosti s najvećim rastom izvoza u velikoj mjeri poklapaju s onima kod kojih cvjeta izvoz. Tako su i na uvoznoj dobitničkoj listi naftni i duhanski proizvodi. Inače, uz već spomenutu hranu, lavovski dio uvoza čine kemijski proizvodi, metali, elektronički proizvodi, strojevi i uređaji te motorna vozila. Od značajnijih uvoznih djelatnosti pad bilježi jedino uvoz farmaceutskih proizvoda.

Zemlje Europske unije i dalje su najvažnija tržišta za hrvatske robe, s obzirom na to da se na zajedničko europsko tržište odnosi 64,8 posto ukupnog robnog izvoza te 78 posto robnog uvoza.