SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
NEČUVENO
 
Slučaj Virovitica: Kako su iz proračuna isparili milijuni?
Autor/izvor: SEEbiz / Deutsche Welle
Datum objave: 26.07.2019. - 11:51:10
VIROVITICA - Iz proračuna Grada Virovitice „nestalo" je 17 milijuna kuna. Gradonačelnik Ivica Kirin tvrdi da ih je godinama potkradao pročelnik toliko vješto da to nitko nije primijetio. Stručnjaci kažu da je to nemoguće.

Nezapamćeni slučaj krađe najmanje 17,2 milijuna kuna iz gradskog proračuna i nerazjašnjena smrt mladog pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo i financije Grada Virovitice Siniše Palma već skoro dva mjeseca potresa ovaj hrvatski gradić, ali i cijelu hrvatsku javnost. Obdukcija tijela nije napravljena pa je zbog sumnje u službenu verziju da je pročelnik počinio samoubojstvo podnijeto nekoliko kaznenih prijava, oporba u virovitičkom Gradskom vijeću trži ostavku gradonačelnika Ivice Kirina, od premijera Andreja Plenkovića da raspusti to tijelo i raspiše nove izbore, a građani zahtijevaju da se što prije istraži slučaj.

Predsjednik hrvatske vlade Plenković je tek kratko izjavio da ne želi ništa komentirati dok ne završi istraga, a gradonačelnik ne želi dati ostavku jer smatra da nije kriv. Za nestanak novca optužio je pokojnog pročelnika Palma tvrdeći da ga je potrošio na kocki.

„Nitko od nas, uključujući i mene osobno, nije mogao znati da sustav koji smo uspostavili nije pod nadzorom koji smo očekivali, koji nas je trebao zaštititi. Ako je onaj tko je ovlašten da bude glavni čuvar proračuna, zapravo njegov problem, onda svi protokoli padaju u vodu. Novci su otuđivani u takozvanom presretanju prije nego što su uneseni u poslovne knjige grada, odnosno, skidani su s računa u poslovnoj banci i prebacivani na račun sportske udruge falsificiranjem dokumenata. Do danas sam mislio da je u doba modernih tehnologija, elektronskog nadzora poslovanja, sigurnosnih softvera, kontrola i revizija to nemoguće. Zakazali su i sigurnosni sustavi poslovne banke, porezne uprave, državnih tijela i policije", uporno ponavlja Kirin.

Mnogi se nakon ovog slučaja pitaju kako je moguće da pojedinac godinama izvlači novac iz sustava koji je među prvima u Hrvatskoj ustrojio riznicu, posluje po certifikatu kvalitete ISO 9001 i svake godine ima pozitivan nalaz državne revizije za učinkovitost i financijsko poslovanje, a da to nitko ne primijeti.

„Ako je to tako onda ni jedan općinski ili gradski proračun u Hrvatskoj nije siguran, pa ni onaj državni. Tko zna koliko još takvih „virovitica" posvuda po Hrvatskoj i koliko se novca izvlači, a da vijećnici i građani ne znaju jer za sve to vrijeme gradovi, kao što je to slučaj ovdje, funkcioniraju normalno, bez financijskih dubioza", kaže za DW gradski vijećnik Darko Lešković.

Svi gradonačelnici s kojima smo razgovarali o ovoj temi kažu da je nemoguće iz proračuna izvući ni kune, a da se to prije ili kasnije ne primijeti te da su proračuni apsolutno sigurni. Međutim, gradonačelnici iz redova HDZ-a, stranke kojoj pripada Ivica Kirin, su zamolili da im ne spominjemo imena.

„To se može događati neko vrijeme, ali se kasnije na izvršenju proračuna vidi svaka stavka. Gradonačelnik može točno znati gdje mu je otišla svaka lipa, danas se to prati mobitelima, ne moramo čekati izvode iz banke. Za svaku isplatu donosi se odluka o odobravanju prijenosa novca na nekog korisnika proračuna. Svi računi dođu kod pročelnika, on ih pregleda i predaje gradonačelniku na plaćanje. Kod nas ima tri potpisnika, od toga najmanje dva mogu biti na virmanu. Nikako ne može raditi sam", objašnjava za DW gradonačelnica Orahovice Ana Marija Petin.

Slično razmišlja i gradonačelnik Slatine Denis Ostrošić.

„Svakog dana pogledam stanje ukupnog salda koje dobijem od šefice računovodstva. Sustav kontrole je besprijekoran, kod nas ima četiri potpisnika, ja potpisujem zadnji", kaže Ostrošić.

Grad Bjelovar ima najtransparentniji proračun u Hrvatskoj. Građani preko mobilne aplikacije u svakom trenutku mogu vidjeti stanje na računu te sve isplate prema fizičkim i pravnim osobama, dnevnice zaposlenika, putne troškove, seminare, koliko iznose troškovi za mobitele i poslovne kave.

„Moglo bi mi promaknuti 17.000 kuna, ali ne 17 milijuna. Banka izvode dostavlja Fini, a onda ih Fina šalje na tri različite adrese u gradu tako da je sve pod kontrolom", kaže Hrebak.

U Zagrebačkoj banci, članici Grupe UniCredit, jedne od najuspješnijih financijskih grupacija u Europi, i jedne od vodećih banaka u Srednjoj i istočnoj Europi, koju Kirin otvoreno optužuje da ga je trebala obavijestiti o čudnim transakcijama, novinarima odgovaraju da ne mogu komentirati odnose sa svojim komitentima.

Financijsko-knjigovodstveni ekspert i vlasnik ugledne računovodstvene tvrtke Infokorp Danko Sučević tvrdi kako je u sustavima koji raspolažu milijunima kuna nemoguće ne uočiti pronevjeru tolikog novca i kako poslovna banka nikako ne može biti odgovorna. To je stvar unutarnje revizije.

„Veliki sustavi moraju imati službu kontrolinga. Ona je direktno odgovorna najvišoj instanci. U tvrtkama su to uprave, a u gradovima gradonačelnici. Kad se radi kontrola onda je najvažnije kontrolirati gotovinske transakcije, odnosno transakcije preko žiro-računa. One moraju biti opravdane i ispravne - moraju slijediti trag novca. Ako se revizija napravi normalno, neću reći kvalitetno, onda nema šanse da se to ne vidi. Što se banaka tiče, njih nije briga kome će tko i koliko što platiti. Njima je bitno da je nalog uredno proveden. Banka je obavezna prijavljivati samo gotovinske transakcije Uredu za sprječavanje pranje novca", kaže za DW Danko Sučević.

I profesorica dr. Vesna Vašiček s Katedre za računovodstvo zagrebačkog Ekonomskog fakulteta smatra da je zakazao sustav kontrole. Uz ogradu da ne raspolaže s dovoljno informacija za RTL je izjavila da joj „cijeli slučaj izgleda nevjerojatno".

I teorija i praksa, dakle, tvrde da su proračuni sigurni i da građani mogu biti bezbrižni. Što se točno događalo u Viroviticu trebalo bi se doznati vrlo brzo jer slučaj istražuju državne revizije, policija, Uskok i DORH.