SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
TUŽNO SJEĆANJE
 
Sjećanje na Gordana Lederera u HKZ-u (VIDEO)
Autor/izvor: SEEbiz
Datum objave: 08.12.2011. - 21:12:33
ZAGREB - Projekcijom snimaka i dokumentarnih filmova Gordana Lederera u režiji Pavla Vranjicana večeras je Hrvatskoj kulturnoj zakladi održana večer sjećanja na snimatelja Hrvatske televizije Gordana Lederera, kojeg su ubili srpski snajperisti tijekom agresije na Republiku Hrvatsku.

Na projekciji, prikazani su snimci i dokumentarni filmovi nastali prije i za vrijeme Domovinskoga rata.

Na tribini je istaknuto kako je Lederer od početka agresije na Hrvatsku snimao na svim kriznim područjima od Pakraca, Knina, Osijeka, Borova Sela, Vukovara do Banovine.

Vranjican je podsjetio kako zbog primjene Zakona o općem oprostu Ledererov ubojica oslobođen obustavom kaznenoga postupka te dodao kako je zapovjednik V. vojne oblasti JNA general Andrija Rašeta onemogućio prijevoz helikopterom ranjenoga Lederera u bolnicu čime je spriječio njegovo spašavanje.

Gordan Lederer diplomirao je filmsko i tv snimanje na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti. Kao trik-snimatelj bio je angažiran na dugometražnim animiranim filmovima „Čudesna šuma“ i „Čarobnjakov“ šešir“. Realizirao je dokumentarne filmove „Udruženje samaca“ i „Badanj“, a u suradnji i niz autorskih priloga arheološko-povijesne i putopisne tematike.

Snimao je i na iračkom ratištu pa je od toga nastao film „Kurdska kolijevka traži utočište“. Te 1991. Nastali su i filmovi „Zima u plavsko-gusonjskoj kotlini i „Knin bez komentara“. Iz materijala koje je snimao na Banovini posmrtno je na HTV-u snimljen glazbeni video „Banijska ratna praskozorja“.

Gordan Lederer rođen je 21. travnja 1958. u Zagrebu, a je na brdu Čukur iznad Hrvatske Kostajnice 10. kolovoza 1991.

Budući da njegova inovativna snimateljska rješenja nisu išla na uštrb pouzdanosti snimka, već u ranoj fazi Domovinskog rata je bivao slan na snimanje i u rizičnim okolnostima. Njegov nemontirani snimak borbi za policijsku postaju u Pakracu iste je večeri 2. ožujka 1991. u zgradu HTV na Prisavlju došao vidjeti tadašnji hrvatski premijer Josip Manolić. Nakon rata u Sloveniji za snimanje mu je davana i jedna od naprednijih ENG-kamera kojom je raspolagao HTV, ali mu čuveni dokumentarni snimci poput avionskog raketiranja teretnih kamiona u cestovnoj blokadi tenkovske kolone pri emitiranju nisu autorski potpisani. Da bi uslijed takvih postupaka osigurao autorsku potpisanost svojih snimaka prihvaćao se i sve riskantnijih snimanja.

Snajperski pogodak na snimateljskom zadatku pred Hrvatskom Kostajnicom 10. kolovoza 1991. godine nije bio slučajan, jer je u skupini s vojnicima koji su mu pokazali bojište gađan samo on a potom ga se na padini niz koju se otkotrljao gađalo ručnim bacačem granata. Novinar Vlado Mareš i snimatelj Veljko Đurović su 11. kolovoza snajperista intervjuirali za informativni program RTS. Njegovu su anonimiziranu siluetu po tvrdnji novinskog članka od 22. kolovoza 1991. godine prepoznali sugrađani iz Siska i član obitelji. Po tim je tvrdnjama riječ o Milanu Zoriću, koji je za vrijeme ročne vojne službe bio uvježban za snajperista.

Iako se radilo o profesionalnom novinaru bez povezanosti s oružanim snagama, doskora i snimateljski aktivnom s obje strane crte razdvajanja, zapovjednik zagrebačkog zbornog područja JNA general Andrija Rašeta nije dozvolio helikopterski let do bolnice u Zagrebu. Sati izgubljeni u cik-cak prijevozu zapriječenim cestama bili su presudni za gubitak snimateljevog života.

Novine su objavile rukom pisani list majke poginulog snimatelja, primarijusa anesteziološko-reanimatološke službe Kliničke bolnice Sv. Duh Vlaste Lederer, kojim je javnosti obznanila da su za smrt njenog sina krivi četnici i JNA.

Milan Zorić je u odsutnosti osuđen na Županijskom sudu u Sisku 1999. godine. Na njegovu žalbu Vrhovni sud Republike Hrvatske je 18. rujna 2002. godine odbacio optužbu jer je Vojni sud u Zagrebu u ovom postupku obustavio kazneni postupak zbog primjene Zakona o općem oprostu.

Grad Hrvatska Kostajnica je na mjestu gdje je Gordan Lederer pogođen postavila spomenik izrađen po nacrtu njegovog oca, Prvislava Lederera. Do spomenika vodi ulica Gordana Lederera (uz kanal Mitnicu).