SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
ANALITIČARI
 
Šantić: Razina proračunskog deficita ugodno izneanđenje
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 21.04.2016. - 12:28:29
ZAGREB - Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o deficitu u 2015. godini od 3,2 posto BDP-a ugodno su iznenađenje, a i javni dug na razini od 86,7 posto BDP-a usporava rast, kaže glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke Zdeslav Šantić.
Prema podacima DZS-a, manjak u proračunu konsolidirane opće države u 2015. godini iznosio je 10,7 milijardi kuna ili 3,2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je konsolidirani dug opće države dosegnuo 289,7 milijardi kuna, odnosno 86,7 posto BDP-a.

"Zasigurno je najugodnije iznenađenje razina proračunskog manjka, koji se nalazi na 3,2 posto BDP-a. Pogotovo to treba staviti u kontekst 2014. godine, kada je manjak premašivao 5 posto BDP-a", ističe Šantić.

Usporedbe radi, manjak opće države za 2014. godinu iznosio je 18,1 milijardu kuna ili 5,5 posto BDP-a, dok je dug opće države na kraju 2014. bio 284,2 milijardi kuna, odnosno 86,5 posto BDP-a, pokazuju revidirani podaci DZS-a.

Velik utjecaj na iznos deficita u 2015. imao je znatan pad proračunskog salda državnog proračuna u odnosu na planirani, s 12,5 na 8,85 milijardi kuna, navodi se u izvješću DZS-a.

Navodeći pozitivne čimbenike koji su utjecali na smanjenje deficita, kao najznačajniji Šantić izdvaja gospodarski rast koji je nadmašio očekivanja. Lani je, naime, BDP porastao 1,6 posto, dok su na početku godine analitičari očekivali rast gospodarstva najviše do 0,5 posto.

S druge strane, kaže Šantić, negativno je na smanjenje deficita utjecao lanjski pad potrošačkih cijena, jer je negativno odrazio na visinu proračunskih prihoda. Prošle godine naime, zabilježena je u Hrvatskoj deflacija, drugu godinu zaredom, pa su potrošačke cijene pale za 0,5 posto.

"Uz istodobno smanjenje proračunskog manjka i rast BDP-a, bilježimo i usporavanje javnog duga, pogotovo jer su podaci za 2014. korigirani naviše pa je tako javni dug lani gotovo stagnirao", kaže Šantić.

Ipak, napominje da treba uzeti u obzir činjenično stanje, odnosno da je razina hrvatskog javnog duga na osjetno većoj razini nego u usporedivim gospodarstvima članica EU iz središnje i istočne Europe.

"Dublje gledano, možemo primijetiti da su nastavljeni i određeni negativni trendovi, primjerice kad se gledaju rashodi opće države, pa ćemo primijetiti da su u 2015. godini značajno smanjenje kapitalne investicije javnog sektora, ali isto tako i da je nastavljen pritisak na rast kamata koje država plaća", napominje Šantić.

Po podacima DZS-a, trošak kamata lani je iznosio 11,93 milijarde kuna, što je 460 milijuna više nego 2014. godine. Bruto investicije u fiksni kapital, pak, lani su iznosile 9,4 milijarde kuna, što je za 2,7 milijardi manje nego u godini ranije.

Dodaje da treba uzeti u obzir činjenica da je lani nastavljeno, a očekuje se i ove godine, povoljno raspoloženje na međunarodnim financijskim tržištima, prije svega zbog mjera ECB-a. "Međutim ovaj rast kamata ukazuje da je Hrvatska izuzetno osjetljiva na eventualne promjene monetarne politike ECB-a i da će, kada se ovo razdoblje izuzetno niskih, pa čak i negativnih kamatnih stopa, završi Hrvatska biti izuzetno osjetljiva. To će stvoriti pritisak na daljnji rast kamata, pogotovo s trenutnom premijerom rizika, što će onda zahtijevati da država poveća svoj primarni suficit, koji je zabilježen u 2015. godini, da bi se kontrolirao rast javnog duga", zaključuje Šantić.

U 2015. prvi put se bilježi primarni suficit opće države od 1,22 milijardi kuna ili 0,36 posto BDP-a, ističe se u izvješću DZS-a.