Još prije neki dan, neki kolege su me nagovarale da mu krenem pisati "nekrolog" jer navodno mu Vlada sprema smjenu. Nisam povjerovao u to iz jednostavnog razloga. Utakmica se ne bi tako dugo niti igrala da je u Vladi postojala volja za njegovom smjenom. Ne bi se niti ušlo u istragu oko toga tko kupuje MOL-ove dionice niti tražila međunarodna pomoć niti u četiri navrata obustavljala trgovina Ininim dionicama.

Eto, u Ini još traje postupak neposrednog nadzora, pitanje je kad će završiti, a dionicama se ne trguje već mjesec dana. Apsurdno, upravo danas kad je izglasana dividenda od 48,05 kuna po dionici, dioničari i nemaju neki razlog za slavlje jer nisu mogli uživati u onome što bi se na tržištu vjerojatno dogodilo, rast vrijednosti Ininih dionica. Očito je da mađarski politički pritisak u ozračju zaključenja pregovora nije bio toliko snažan kako se iz početka činilo. S druge strane, Mađari su u dva svoja priopćenja ipak priznali kako je Hanfa barem djelomično bila u pravu, a kako smo već ovdje i pisali, i kompromis oko dividende na neki je način priznanje barem dijela odgovornostii  idjelomični poraz MOL-a.

Za Samodolovu sudbinu puno će opasnija utakmica biti na terenu protiv mirovinskih fondova. Hanfin prijedlog o djelomičnoj nacionalizaciji morivnskih fondova, odnosno odredbe prema kojoj bi članovi fondova trebali postati i suvlasnici, izazvao je žestoku reakciju mirovinaca. Prijedlog Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima koji je objavila Agencija za nadzor financijskih uslugaje protuustavan jer "predviđa djelomičnu nacionalizaciju društava za upravljanje mirovinskim fondovima bez ikakve naknade", tvrdi Udruženje društava za upravljanje mirovinskim fondovima. Eventualno donošenje ili prihvaćanje ovakvog Zakona i njegovo izvjesno rušenje na Ustavnom sudu, dovelo bi do nesagledivih posljedica za mirovinski sustav u RH i negativno bi se odrazio na pridruženje Hrvatske Europskoj uniji, upozoravaju mirovinci. Djelomično je na njihovu stranu stalo i Ministarstvo gospodarstva nazvavši protekloga tjedna Hanfin prijedlog tek "jednom od opcija". Drugim riječima, država još važe troškove i koristi od takvog zakona.

Nije teško zbrojiti dva i dva u ovom slučaju. Kako su vlasnici mirovinskih fondova velike financijske kuće od kojih država počesto namiruje svoje potrebe za likvidnošću, sigurno je da će se njihov glas itekako slušati. Obzirom da će središnja država do kraja godine trebati još "uleta" ovog tipa, ne treba sumnjati kako će Hanfin prijedlog biti ozbiljno na kušnji, bez obzira na to koliko on dobar bio za razvoj domaćeg tržišta kapitala, primjerice. Preživi li Samodol okršaj s mirovinskim fondovima možda ćemo uz Mladena Bajića dobiti još jednog rekordera "roku trajanja" među državnim službenicima. No, ova je utakmica puno ozbiljnija od one koju je upravo osigrao protiv MOL-a.