DiWagner
SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
NAFTNO TRŽIŠTE
 
Rusija, Venezuela i Nigerija najveći gubitnici naftnog tržišta
Autor/izvor: SEEbiz / Beta
Datum objave: 20.12.2014. - 11:20:08
LONDON - Najveći dobitnici naftnih tržišta posljednjih tjedana su veliki potrošači poput ekonomija SAD-a, Europske unije, Kine i Japana, dok su među gubitnicima izvoznici poput Rusije, Venezuele i Nigerije.
Cijena nafte od oko 60 dolara je upola manja nego što je bila u lipnju što zadaje velike brige izvoznicima tog energenta. Ruska valuta je strmoglavo pala od ljeta, dok investitori brinu da bi Venecuela mogla bankrotirati.

Kad je riječ o ukupnoj svjetskoj ekonomiji, odgovor na pitanje hoće li pad cijena nafte štetiti ili koristiti, ovisi o tome koliko će još cijena padati, koliko dugo će biti niska, ali i da li će doći do nemira i prevrata koji bi mogli prekinuti trgovinu ili otjerati investitore.

Vrijednost obveznica državnih naftnih kompanija i država u razvoju su pale. Recesija koja će vjerojatno pogoditi Rusiju sljedeće godine će otežati oporavak ekonomija u europskim državama. S druge strane, američki indeksi su na rekordno visokim vrijednostima, čemu su doprinijeli i najmanja nezaposlenost i najveći rast zarada od velike recesije koja je počela 2008. godine.

Sankcije koje je Zapad uveo Rusiji zbog krize u Ukrajini već su utjecale na rublju, a pad cijena nafte je dodatno ubrzao gubitak vrijednosti ruske valute.

Prodaja nafte i plina pokriva skoro 70 posto prihoda od ruskog izvoza. Ruska centralna banka procjenjuje da bi, ako cijena nafte ostane na oko 60 dolara, moglo doći do pada BDP-a od skoro pet posto sljedeće godine. Čak i na 80 dolara po barelu, ruska ekonomija bi mogla pasti 0,8%.

Kao i u Rusiji, i u Venezueli ekonomski problemi prethode padu cijene nafte, a ta zemlja je još ovisnija od naftnih prihoda, pošto oni pokrivaju 95 posto izvoza. Cijna obveznica Venecuele naglo su pale prethodnih dana, pošto investitori strahuju da zemlja neće moći otplaćivati dug i da će ući u bankrot, što bi moglo dovesti i do političkih nemira.

Nigerija, koja je peti svjetski izvoznik nafte, zbog pada cijena smanjila je proračun za 2015. za tri milijarde dolara, odnosno 12 posto.

Najveće svjetske ekonomije su i najveći potrošači nafte, pa niže cijene goriva mogu potaknuti ekonomiju pošto će potrošačima ostajati više novca za trošenje, a kompanijama za investiranje.

Dionice avioprijevoznika i poštanskih i kurirskih službi su prethodnih mjeseci porasle. Niske cijene goriva mogle bi prosječnom američkom domaćinstvu sljedeće godine uštedjeti 550 dolara, predviđa ministarstvo energetike SAD-a.

Potrošači u Kini, Japanu i Europi manji dio prihoda troše na energente, pa smanjenje cijena energenata neće kao u SAD-u imati utjecaj, ali će ipak dati poticaj ekonomijama. S druge strane, u Japanu postoji specifičan problem - pad u cijenama nafte može otežati napore da se potakne inflacija u Japanu kako bi se prekinula stagnacija.

Pad cijena nafte vjerojatno će omesti i ambiciozne planove za povećanje proizvoidnje nafte u Brazilu, Kolumbiji i Meksiku pošto niske cijene te projekte čine neisplativim.

Dok pad cijena nafte može imati prilično veliki negativni utjecaj na izvoznike kao što su Rusija, Venezuela ili Nigerija, s drugim velikim izvoznicima stvar stoji drugačije. Cijena eksploatacije nafte u zaljevskim zemljama je dosta niža čak i od sadašnje cijene nafte na svjetskom teržitu, pa one i dalje mogu imati profit, iako manji nego što se predviđalo.

Američko ministarstvo energetike procjenjuje da će prihod od nafte u članicama OPEC-a pasti na 446 milijardi dolara sljedeće godine, što je za 36 posto manje nego od očekivanog prihoda ove godine.