SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
ANALITIČARI
 
RBA: Hrvatska će u budućnosti imati problema s demografijom i nedostatkom radne snage
Autor/izvor: SEEbiz
Datum objave: 30.03.2018. - 10:30:00
ANALIZA - Procjene o demografskim trendovima pokazuju da bi Hrvatska ubuduće mogla imati problema s deficitom radne snage i pritiscima na mirovinski sustav i proračun, pa suočavanje s negativnim demografskim kretanjima i strukturni problemi ostaju izazov kod kreiranja makroekonomskih politika, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

Prema projekcijama Europske komisije (EK) iz "Izvješća o starenju 2018.", objavljenog krajem prošle godine, Hrvatska je svrstana među zemlje s naglašenim negativnim trendovima, pa je tako, navode analitičari RBA, do 2030. projiciran pad ukupne populacije na 3,9 milijuna, dok bi se do 2070. broj stanovnika mogao smanjiti na 3,4 milijuna.

Osim depopulacije, zabrinjava kontinuirani pad udjela mladog stanovništva, na što upućuje i kontinuirani pad broja živorođenih, pa je tako projiciran pad udjela djece od 0 do 14 godina starosti s 14,6 posto u ukupnoj populaciji na 13,6 posto do 2030. te na 13,2 posto do 2070, navodi se u analizi RBA, objavljenoj u petak.

Pad udjela najproduktivnije populacije u dobi od 25 do 54 godina starosti se procjenjuje s 40,3 posto na 38,1 posto do 2030. te na 33,5 posto do 2070, dok je kod radne populacije, u dobi od 15 do 64 godine, projicirano smanjenje s udjela od 66 posto u ukupnoj populaciji u 2016. na 55,6 posto do 2070.

"Osjetan pad broja radno sposobnog stanovništva značajno će se odraziti na tržište rada", ističu analitičari RBA.

Napominju kako izraženi procesi depopulacije i starenja stanovništva nužno donose smanjenje broja i udjela radno aktivnog stanovništva jer je priljev mladih generacija u radnu snagu sve manji, dok je istodobno odljev starijih generacija iz ekonomski aktivnog stanovništva sve veći.

"To će s jedne strane stvarati deficit radne snage, a s druge strane kreirati pritiske na mirovinski sustav i proračun", ističu iz RBA.

To potvrđuju i projekcije EK, prema kojima će se udio stanovnika starijih od 65 godina u ukupnoj populaciji povećati do kraja projekcijskog razdoblja na razinu od 31,2 posto ili 11,8 postotnih bodova više u usporedbi s 2016.

Osim toga, očekuje se povećanje udjela stanovništva starijeg od 80 godina u ukupno radno sposobnom stanovništvu na razinu od 23,3 posto ili 15,8 postotnih bodova više nego u 2016.

"Proces demografskog starenja stanovništva, uz posljedični pad radno sposobnog stanovništva, ostaju utezi pozitivnim promjenama na tržištu rada", ističu iz RBA.

Napominju i kako su još uvijek prisutne strukturne slabosti tržišta rada, poput neusklađenosti ponude i potražnje za radnom snagom, niske razine zaposlenosti i aktivnosti.

K tomu Hrvatska je, kako navode, suočena i s ubrzanom emigracijom radno sposobnog stanovništva. Odljev mladog stanovništva u radno aktivnoj dobi posljedica je, smatraju analitičari RBA, ne samo otvorenog tržišta rada na razini EU, gdje rastu potrebe za usko specijaliziranim visokoobrazovanim kadrovima, nego je i snažno pogurnut dugogodišnjom recesijom, tijekom koje su mahom izostali ključni strukturni zahvati u gospodarstvu.

"U slučaju nastavka navedenih trendova srednjoročno do dugoročno, takva kretanja za sobom nose niz negativnih posljedica te umanjuju potencijale rasta. Stoga suočavanje s negativnim demografskim kretanjima te projekcije nastavka depopulacijskih trendova, uz poznate strukturne probleme, ostaju izazov kod kreiranja makroekonomskih politika", ističu iz RBA.