Najviše su porasle dionice Belja i Petrokemije, koje su ostvarile dobre operativne rezultate poslovanja tijekom devet mjeseci. Rast veći od indeksa ostvarile su i dionice kompanija koje imaju i prinos od dividende (HT, Ericsson NT, AD Plastik, Končar i Viro). Južnije od CROBEX-a našle su se uglavnom dionice defanzivnih sektora, a najgore su prošle dionice cikličnih industrija poput brodarstva i građevinarstva. Povrat dionica brodarskih kompanija bio je slabiji u odnosu na vodeće indekse tog sektora: indeks BDI pao je za 8,5%, dok su tankerski indeksi ostvarili rast od 25% i 33% tijekom promatranog tromjesečja. U ovoj skupini našle su se i dionice turističkih kompanija unatoč dobroj sezoni.

Na zaustavljanje pada redovnog prometa nije utjecao ni povratak u trgovanje dionica Ine krajem četvrtog tromjesečja 2011. Na razini tromjesečja redovni promet dionicama pao je za 36% u odnosu na prethodno razdoblje. Na godišnjoj razini pad iznosi 9,4% u odnosu na 2010. Tržišna kapitalizacija dionica na burzi tijekom 2011. pala je za 10 mlrd. kuna te iznosi 130,6 mlrd. kuna.

Na temelju cijena na kraju 2011. i fundamentalnih pokazatelja sastavnica CROBEX-a za razdoblje poslovanja od 12 mjeseci, koje završava 30. rujna 2011., izračunali smo vrednovanje dionica u sastavu indeksa.

Medijan omjera P/E sastavnica indeksa CROBEX iznosi 13,98×, a gotovo isti je i omjer EV/EBIT, 13,97×. U usporedbi s tim srednjim vrijednostima prema objema multiplama uvjerljivo najatraktivnije je vrednovana povlaštena dionica Adrisa, a slijedi dionica Petrokemije. Prema operativnim rezultatima poslovanja (mjereno multiplom EV/EBIT) ispod srednje vrijednosti se nalazi i dionica Belja, dok je zbog visokih financijskih troškova neto dobit negativna.
Ukupno gledano, niže od medijana su multiple dionica kompanija koje su (uz rast ili manji pad cijene) ostvarile dobre rezultate poslovanja u prethodnoj godini, a većina ih je iz defanzivnih sektora. S druge pak strane većina dionica koje su relativno visoko vrednovane su dionice cikličkih sektora, koje su i najviše izgubile na vrijednosti. Ipak, usporedno vrednovanje prema multiplama EV/EBIT i P/E nije moguće primijeniti na sve dionice, odnosno primjenjivo je samo na one kompanije koje su ostvarile pozitivnu operativnu dobit odnosno neto dobit.

Od najavljenih mjera nove Vlade za tržište kapitala najvažnije je uvođenje poreza na dividendu i uvođenje olakšica za reinvestiranu ili zadržanu dobit. U tom smislu smo napravili presjek sastavnica CROBEX-a. Od 25 sastavnica indeksa, devet kompanija je isplatilo dividende za 2010. godinu, isto toliko ih je zadržalo ostvarene dobiti, a njih sedam je poslovalo s gubitkom. Od ukupne dobiti kompanija s pozitivnim neto rezultatom za dividendu je ukupno isplaćeno 54%, odnosno oko 2,4 mlrd. kuna, a ostatak je raspoređen u zadržanu dobit.

Ipak, isplata dividendi za 2011. mogla bi biti u smanjenom iznosu, što zbog slabijih rezultata nekih kompanija u odnosu na 2010., što zbog činjenice da su neke od isplaćenih dividendi bile isplaćivane iz zadržanih dobiti prethodnih godina, a dodatno bi se mogle smanjiti i zbog najave oporezivanja. Naposljetku, procjenjujemo da će za 2011. prinos od dividende za CROBEX iznositi 3,6%, nešto manje u odnosu na prinos od 3,7%, koliko je iznosio 2010. godine.