SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
SVE MANJE ZAPOSLENIH
 
Rado Slavonci idu u mirovinu
Autor/izvor: Miroslav Flego
Datum objave: 08.03.2016. - 19:47:29
KOLUMNA - Čini se da Slavonci, posebice oni iz Vukovarsko-srijemske županije, rado idu, ne u vojnike, već  u mirovinu.
Naime, iako podaci na državnoj razini pokazuju kako je omjer umirovljenika i zaposlenika (dakle, onih koji uplaćuju u mirovinski fond iz kojega se isplaćuju umirovljenicima), još uvijek povoljan pa je više, ali ne puno, zaposlenika, na istoku, u Slavonije, taj omjer ima tendenciju pada i u svim županijama, osim Osječko-baranjske, statistički je više umirovljenika nego zaposlenih.

Primjerice, 1980. omjer je bio 1:3 što znači da su tri zaposlenika "uzdržavala" jednog umirovljenika, a danas je, prema podacima HZMO-a, na državnoj razini taj omjer katastrofalnih – 1:1,15. Trenutno je 1 229 474 korisnika mirovina dok je osiguranika malo više, 1 408 790 ili samo 179 316 osiguranika više nego umirovljenika, no, i taj skromni omjer se sve više smanjuje. Pet slavonskih županija imaju još nepovoljniji omjer u odnosu na državni prosjek jer je ovdje 192 469 zaposlenih i 195 552 korisnika mirovine što daje zabrinjavajući omjer 1:0,96. Najnepovoljniji je omjer u najistočnijoj, Vukovarsko-srijemskoj županiji gdje je 3 000 umirovljenika više nego zaposlenika. Ovakvi porazni podaci su rezultat nestanka mnogih tvrtki i gospodarskih sustava i velike nezaposlenosti koja je posebice izražena na istoku Hrvatske, ali i pogubne posljedice rata.

Rat je, kažu gospodarstvenici, uvelike krivac za teško stanje u gospodarstvu u Slavoniji iako mnogi misle da je veće zlo načinila privatizacija i sav kriminal koji se događao pod izlikom privatizacije. Zbog toga su mnogi ljudi ostajali bez posla i jedva su čekali da ispune bilo koji uvjet za prijevremenu mirovinu, a oni koji nisu imali uvjeta "potrudili" su se i stvorili ih, primjerice, žaleći se na psihičke tegobe što im je "poguralo" umirovljenje. Odjednom je bilo puno onih koji se žale na kičmu pa su ulicama hodali iskrivljeni (srećom, kući bi im se stanje rapidno popravilo) jer su čuli kako je zbog bolova u kičmi najlakše isposlovati prijevremeno umirovljenje. Najveća preokupacija onih iznad 45 ili 50 godina, ako nemaju sigurno radno mjesto ili nisu baš vrijedni, bila je kako preveslati invalidsku komisiju pa se prije 10-15 godina otvoreno govorilo koliko valja platiti članovima komisije da bi te proglasili nesposobnim za rad i kandidatom za mirovinu prije nego je radom zaslužiš.

Kao direktna posljedica rata je povećanje umirovljenika na istoku Slavonije  gdje su bile najteže borbe jer su se umirovili ne samo oni koji su ispunjavali uvjete i ostvarili dovoljan radni staž uz  beneficirani ostvaren u ratu već i veliki broj ratnih vojnih invalida. Poznavatelji prilika kažu da je od 500 tisuća, barem 150 tisuća, najblaže rečeno, sumnjivih branitelja i neki od njih su sigurno to iskoristili za prijevremenu vojnu mirovinu.

U Vinkovcima se priča kako je prije nekoliko godina službenik u državnoj upravi zaduženoj za umirovljenje branitelja, dobio otkaz jer je nekome dao braniteljska prava koja nije zaslužio. Naravno, ne treba to ljudima zamjeriti jer suočeni s oskudicom i neimaštinom odabiru manje zlo pa makar bili i u dvojbi između moralnog i egzistencijalnog.