SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
POBUNA
 
Radnici i dioničari Amazona ne žele Vladi prodati softver za prepoznavanje osoba
Autor/izvor: SEEbiz / Jutarnji list
Datum objave: 23.05.2019. - 14:28:00
Zadnja izmjena: 23.05.2019. - 16:43:57
SAN FRANCISCO - Amazonova tehnologija za prepoznavanje osoba na fotografijama postala je jedna od glavnih točaka sukoba Skupštine dioničara i vodstva tvrtke, no ne i jedina.

Na jučerašnjoj skupštini mali dioničari Amazona raspravljali su o rekordnom broju prijedloga, nezadovoljni što ih Uprava nije htjela saslušati izvan službenih kanala.

Čak dvije rezolucije ticale su se tehnologije prepoznavanja lica Rekognition jer su predstavnici dioničara zabrinuti zbog mogućeg kršenja ljudskih prava u slučaju da se njome počnu služiti policija i obavještajne službe, prenosi Jutarnji list.

"Jednostavno je previše rizika s ovom tehnologijom u rukama vlada", rekla je direktorica Koalicije za odgovorne investicije Mary Beth Gallagher.

"Potiče na općenito povećanje nadzora, pojačava predrasude u našem pravosudnom sustavu u SAD-u. Nemamo odgovarajuće ograde", upozorila je. "Tehnologija bi omogućila masovni nadzor, čak i da je 100 posto precizna, što, naravno, nije."

Gallagher kao glavni problem navodi da bi takva tehnologija mogla ozbiljno promijeniti društvene navike ljudi.

"Ne želimo da ju koriste organi reda zbog utjecaja koji će imati na društvo - ljude bi moglo obeshrabriti da izlaze na javna mjesta za koja misle da bi ih se na njima moglo pratiti."

Amazon je svoj sustav ponudio na prodaju Američkoj imigracijskoj i carinskoj službi, nakon čega su protiv te tehnologije podignute brojne građanske udruge za zaštitu ljudskih prava, ali i sami zaposlenici Amazona. Rekognition može na fotografijama prepoznati osobe iz baze podataka, procijeniti nalazi li se na slikama "nepoćudni" sadržaj, razaznati spol osobe, rasu, njezino raspoloženje i mnoge druge informacije. Zabrinuti dioničari predložili su dvije rezolucije o kojima se jučer raspravljalo - prva poziva na profesionalno istraživanje mogućih utjecaja tehnologije ako bi se njome koristile državne agencije, a druga ide i korak dalje te zahtijeva moratorij na prodaju tehnologije vladama dok se potencijalne štete znatno ne umanje.

Dodatni problem s Rekognitionom je što su neke testirane verzije imale ozbiljnih problema s prepoznavanjem žena i osoba tamnije puti. Dok bi bijele muškarce sustav redovito prepoznao sa stopostotnom preciznošću, preciznost pada na samo 69 posto kada se radi o prepoznavanju Afroamerikanki. Iako je tvrtka u priopćenju ustvrdila kako se radilo o ranijoj verziji te da su nove verzije uklonile "predrasude" iz sustava, te informacije nisu nezavisno potvrđene, a aktivisti za zaštitu ljudskih prava zabrinuti su da bi sustav mogao uzrokovati probleme manjinama.

Od 12 rezolucija o kojima se jučer raspravljalo, čak ih je devet koordinirao Međuvjerski centar za korporativnu odgovornost, koalicija tristotinjak institucionalnih investitora koji pokušavaju utjecati na tvrtke u svojem portfelju da poduzmu korake po pitanju zaštite ljudskih prava, spolne i rasne raznolikosti, i zaštite okoliša. Iako su s većinom kompanija čije dionice drže u stanju izravno razgovarati i doći do zadovoljavajućih rješenja, Amazon je pristajao samo na kratke telefonske razgovore koji su prolazili bez rezultata.

"Druge tvrtke barem ozbiljno shvaćaju našu zabrinutost", napisala je udruga prošle godine u pismu Amazonu.

"Što možete dobiti iz polusatnog razgovora? Nije bilo ni pokušaja kompromisa", rekla je predstavnica Centra Nadira Narine za CNN.

"Amazonov stav svodi se na: 'Mi činimo to i to, mislimo da je to dovoljno, idemo dalje'."

Dioničari i zaposlenici zabrinuti su i zbog tvrtkina stava o zaštiti okoliša i održivosti razvoja.

Peticija koju je prošle jeseni pokrenulo 28 radnika i dioničara Amazona prerasla je u zahtjeve za konkretnim akcijama - postizanje cilja rezanja emisija ugljičnog dioksida na nulu i raskidanja ugovora s naftnim kompanijama. Javnu peticiju potpisalo je čak 7672 zaposlenika Amazona, što je rijedak čin pobune u toj tvrtki. Bez obzira na ishod glasanja skupštine dioničara, sve rezolucije su neobvezujuće, pa ne mogu prisiliti Upravu Amazona da poduzima korake koje ne želi ili da odustane od cilja koji si je zadala, no mogu poslati jaku poruku. Da tvrtki nije svejedno kako će se glasati, pokazuje i činjenica da su pokušali spriječiti glasanje. Amazon je prije skupštine i službeno zatražio od američke Komisije za vrijednosnice i burzu da skine obje rezolucije s dnevnog reda, no bez uspjeha.