SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
INVESTICIJE
 
Pula želi trajekte, ali i kruzere
Autor/izvor: SEEbiz / Glas Istre
Datum objave: 21.06.2019. - 08:41:12
PULA - Iz godine u godinu kruzing turizam i odmor proveden na krstarenju od luke do luke sve je popularniji među turistima nešto dubljeg džepa. 

Kompanije koje se bave tim segmentom turističke ponude svoje flote opremaju sve većim i sve luksuznijim brodovima, pa smo i tijekom recentnih događaja i krize u pulskom brodogradilištu Uljaniku imali prilike čuti da se radi o jednoj od rijetkih grana pomorskog prometa u kojima su u stalnom porastu kako broj narudžbi, tako i vrijednost naručenih brodova.

Ploveći luksuzni hoteli tijekom ljetnih mjeseci vode putnike i uzduž hrvatske obale Jadrana, no najveći istarski grad Pula, usprkos svojoj bogatoj povijesti i činjenici da ima što ponuditi takvim gostima, od kruzing turizma zasad ostvaruje slabe rezultate. Luksuzni, 180 metarski Azamar Pursuit, koji je sa svojih 700 putnika prošlog tjedna uplovio u pulsku luku, bio je živi podsjetnik na taj neiskorišteni potencijal, ali i na činjenicu da bi se stvari u skorom roku trebale mijenjati.

Naime, Lučka uprava Pula čini ozbiljne korake u smjeru realizacije velikog projekta izgradnje pomorskog putničkog terminala u Pulskom zaljevu, čime bi se omogućio prihvat i najvećih brodova, dužine do 400 metara. Osim toga, s obzirom da je plan da Pula postane domaća luka za kruzere, ona iz koje brodovi kreću na put i u koju se vraćaju, plan je da se u domaće kase preusmjeri barem dio od 500 milijuna eura koje kao "homeport" godišnje obrne susjedna Venecija.

Prema studiji, u početku bi se broj putnika sa sadašnjih 3.600 trebao povećati na oko 70 tisuća godišnje, a kroz godine i na više od 600 tisuća. Nositelj projekta je Lučka uprava Pula, čiji ravnatelj Donald de Gravisi kaže kako se sve pripremne radnje zasad odvijaju prema planu.

"Nedavno smo završili poslove geomehanike, odnosno bušenja morskog dna i dobiveni su rezultati kojima možemo biti vrlo zadovoljni. Ti rezultati pokazuju da će projekt biti jeftiniji nego što smo očekivali. Na morskom dnu nalazi se oko dva metra mulja i nakon toga rahla stijena, tako da ukupna investicija neće iznositi predviđenih 150 milijuna eura, već između 20 i 30 milijuna eura manje. To je značajno manji trošak od predviđenog. Izgradnja 400 metara obale u moru, za što je bilo predviđeno da će koštati 90 milijuna eura, nakon ovih rezultata očekuje se da će koštati oko 70 milijuna eura. To je ujedno i najzahtjevniji dio čitavog projekta, dok bi ostatak novca, do 50 milijuna eura, trebalo biti uložen na izgradnju infrastrukture na kopnu", kaže De Gravisi.