DiWagner
SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
ODUPRI SE
 
Protesti u Crnoj Gori s konkretnim zahtjevima za vlast, ali i opoziciju
Autor/izvor: SEEbiz / Deutsche Welle
Datum objave: 24.03.2019. - 09:34:08
PODGORICA - Organizatori protesta u Crnoj Gori formulirali su nove zahtjeve vlastima - ali i opoziciji. DW analizira kako bi se dalje mogla odvijati politička kriza i je li vlast spremna na ustupke.

Građanski protesti u Crnoj Gori uskoro ulaze u treći mjesec. Na ulicama Podgorice svake subote tisuće demonstranata traži ostavke čelnih ljudi države i pravosuđa, u prvom redu predsjednika Mila Đukanovića, zbog niza afera koje je otkrio odbjegli biznismen, nekad blizak vlasti, Duško Knežević. Đukanović, neupitni autoritet u maloj državi, je do sada glatko odbijao sve zahtjeve, poručujući istovremeno u više navrata da je spreman na razgovore. Organizatori protesta to, za sada, odbijaju i čekaju, kako kažu, „ozbiljan poziv na dijalog".

U pokušaju da formalizuju svoje stavove, organizatori protesta iz pokreta Odupri se – 97 000 ponudili su i vlastima i opoziciji Sporazum o budućnosti, dokument u kom prvi put kao zvaničan zahtjev postavljaju osnivanje tehničke odnosno Vlade građanskog jedinstva. Jednu trećinu nje činila bi aktuelna vlast, drugu trećinu opozicija, a treću nestranačke ličnosti, s time što na čelu Vlade ne bi mogao biti nitko iz vladajuće većine. Ako se zahtjevi ne prihvate, od opozicije se traži bojkot svih izbora i parlamenta. Sporazum sadrži i niz drugih točaka među kojima je i zahtjev da tehnička Vlada ne mijenja vanjskopolitički pravac Crne Gore, što je pitanje oko kog postoje duboke podjele u opoziciji.

„Sve opozicione stranke će vjerovatno, uz manje rezerve, podržati Sporazum o budućnosti, kako bi se zadržao kontinuitet bunta i brojnost demonstranata, ali i da izbjegnu situaciju u kojoj bi bili označeni kao netko tko razbija proteste", kaže dugogodišnji novinar i kolumnist dnevnog lista Vijesti Vladan Žugić. On ipak smatra da ovaj dokument ide previše u dubinu, dok je dio zahtjeva nerealan i maksimalistički.

„Rekao bih da se organizatori protesta, uglavnom ljudi sa malo ili nimalo političkog iskustva, trenutno nalaze u prilično nezavidnoj situaciji – razvučeni između očekivanih opstrukcija vladajućih političkih i parapolitičkih struktura, velikih očekivanja tisuća ljudi koji izlaze na ulicu i heterogene crnogorske opozicije koja želi parcijalno profitirati. Mislim da je za uspjeh protesta bolje da se što prije shvati da su bojkot svih izbora, do stvaranja uslova za njihovo fer i slobodno održavanje, te formiranje tehničke Vlade, jedina dva pitanja oko kojih se trenutno može napraviti široki konsenzus u opoziciji, koji je neophodan preduvijet za uspjeh protesta", smatra Žugić.

S druge strane, u vladajućoj Demokratskoj partiji socijalista (DPS) odbijaju i tehničku vladu kao što su odbili i ranije zahtjeve.

„I dio opozicije na takav prijedlog ne gleda blagonaklono. I pored konfuzije koja postoji na opozicionom polu političke scene - aktuelna vlada ima apsolutni legitimitet koji crpi i iz izbornog rezultata i iz rada kojim su ostvareni ozbiljni rezultati u protekle dvije godine, te nema mjesta preispitivanju njene kompozicije koja bi uključivala opozicione stranke", kaže poslanik DPS Miloš Nikolić.

On ponavlja da DPS proteste vidi kao političke i opozicione, a nikako građanske.

„Spremni smo da razgovaramo o onome što mogu biti eventualno građanski zahtjevi, ali nema i ne može biti govora o onome što su političke ucjene", podvlači Nikolić.

Ako bi i došlo do takvih razgovora, Nikolić objašnjava o čemu bi se moglo pričati.

„Moglo bi se razgovarati o građanskim zahtjevima koji imaju za cilj poboljšanje životnog standarda. Dakle, može se razgovarati o minimalnoj zaradi, visini poreza, cijeni struje i sličnim pitanjima", kaže poslanik DPS.

S druge strane, Žugić smatra da je poziv na razgovore neiskren.

„DPS je svaki put izigrao dogovor i s opozicijom i s međunarodnim partnerima. Time je ne samo stvari vraćana na početnu poziciju, nego su dodatno urušavana krhka i teško postignuta demokratska postignuća", tvrdi Žugić.

Organizatori protesta su za prošlo okupljanje 16. ožujka najavili da će ostati na ulici dok vlast ne podnese ostavke, no potom su promijenili odluku zbog, kako su rekli, „straha od nereda". Manje opozicione stranke, ali i dio demonstranata na društvenim mrežama, javno su izrazili nezadovoljstvo tom odlukom pa su ponovo pozvali na radikalizaciju.

Nikolić kaže da će svako eventualno kršenje zakona biti sankcionirano na način kako je to zakonom predviđeno.

„Nadam se da do radikalizacije neće doći te da će se protesti kao i do sada odvijati u skladu s propisima".

Žugić, pak, smatra da bi radikalizacija protesta odgovarala upravo DPS i podsjeća na događaj prošlog tjedna, kada je direktor crnogorske policije Veselin Veljović organizirao smotru policijskih snaga.

„Veljović tom smotrom ne samo da demostrira silu, nego kao da podsvjesno otkriva želju DPS da dođe do radikalizacije protesta, gdje bi građani bili optuženi da ruše državu, kao što Đukanović naziva neprijateljem države svakoga tko otvara pitanja o korupcijskim skandalima", vjeruje Žugić.

On smatra i da je vlast do sada jalovo pokušavala suzbiti proteste, te da je Đukanović usamljen u pokušaju obrane od kritika ali i nesiguran u javnim nastupima.

Nije tajna da se organizatori protesta nadaju i podršci međunarodne zajednice, koja je do sada primila na razgovor organizatore protesta i poručila da su protesti legitimni kao i da se stvari moraju raščistiti do kraja. No "međunarodni centri do sada su, makar na javnoj sceni, dosta suzdržani prema dešavanjima u Crnoj Gori. S druge strane, ono što treba uočiti u skoro svim uticajnim zapadnim medijima je promjena narativa o Đukanoviću u vrlo kratkom vremenu. Dok su u svibnju prošle godine izvještavali o pobjedi na predsjedničkim izborima prozapadnog kandidata Đukanovića, koji se prethodno uspješno odupro pritiscima i utjecaju Rusije, sada se govori o najdugovječnijem vladaru u Evropi, u državi zarobljenoj korupcijom", kaže Žugić.

Đukanović je ovog tjedna bio u Berlinu, gdje ga je primio predsjednik Frank Walter Steinmeier. I dok Žugić tvrdi da Đukanović pokušava međunarodnim aktivnostima povratiti uzdrmanu poziciju, Nikolić komentare međunarodne zajednice smatra realnim a odnos prema vlasti ispravnim.

„Oni pozivaju da se problemi rješavaju u institucijama te da vlast i opozicija razgovaraju u okviru parlamenta", kaže Nikolić. On poručuje da međunarodna zajednica priznaje Đukanovića i DPS kao legitimne nosioce vlasti jer su uvjerljivo pobijedili na izborima.

Žugić, s druge strane, misli da će se međunarodna zajednica morati aktivnije umiješati.

„Crna Gora je zaglavljena između samodovoljnosti većeg dijela opozicije, sve frustriranijih građana i spremnosti Đukanovića da brani vlast po visoku cijenu. Sve ukazuje da Đukanović ne bi podnio ostavku čak ni kad bi odbjegli Knežević pokazao autentični snimak na kojem mu daje novac u, kako je rekao, tamno-plavoj sportskoj torbi. Mislim da će zapadni centri morati preuzeti aktivniju uogu u rješavanju krize kako bi se uspjela zadržati stabilnost i prozapadna većina na vlasti", zaključio je Žugić.