SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
STANOVI
 
Primjetan rast cijena stanova u Zagrebu
Autor/izvor: SEEbiz / Jutarnji list
Datum objave: 06.12.2018. - 19:52:00
Zadnja izmjena: 06.12.2018. - 22:25:10
ZAGREB - Bježi li u tekućim tjednima i mjesecima raspoloživi kapital hrvatskih građana i poduzetnika panično u nekretnine, kao pred financijsku i gospodarsku krizu 2008. godine? 

To se pitanje neizbježno nameće pri pogledu na cijene u sveprisutnim oglasima stanova, kuća i apartmana za prodaju, ali i na dostupne skupne tržišne pokazatelje.

U Zagrebu je, primjerice, prema podacima portala Crozilla.com, prošlog mjeseca prosječna cijena ponude stanova dosegnula iznos od 1892 eura, dok neke ponude idu i do astronomskih 4000 eura za kvadrat. Zagrebačke cijene stanova u listopadu, navodi isti izvor, zabilježile su rast od devet posto u odnosu na isti lanjski mjesec i rast od 0,8 posto u odnosu na rujan.

Rast cijena stanova u listopadu spomenuti portal bilježi i na razini države, za 6,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani i 0,3 posto u odnosu na rujan ove godine.

U Splitu, prema istome izvoru, prosječna cijena ponuđenog stana u rujnu dostiže 2735 eura, u Zadru 2018 eura, a u Puli 1821 euro za kvadrat. I u tim gradovima bilježi se rast cijena u odnosu na prethodne mjesece, a najveći je u Puli (19,5 posto) i u Splitu, 17 posto, piše Jutarnji list.

Usporede li se cijene stanova na razini države iz listopada 2016. s podacima za prošli mjesec, zabilježeni porast iznosi 12,8 posto, navodi Crozilla.

Portal Njuškalo procijenio je da su i u rujnu ove godine cijene nekretnina u čitavoj zemlji porasle, stanovi četiri posto, a kuće sedam posto. U svakom slučaju, više nitko ne dvoji da su se cijene nekretnina potpuno oporavile nakon višegodišnje stagnacije uslijed gospodarske krize, pa i više od toga.

- Evidentan je rast potražnje za stanovima u Zagrebu, posebice u tramvajskoj zoni, prouzročen još jednom tranšom subvencioniranih kredita (APN), stambenih kredita uopće s povoljnim kamatnim stopama, uspješne turističke sezone i koncentracijom stanovništva u velikim gradovima, pri čemu grad Zagreb prednjači - navodi Danijel Mrković, agent Biliškov Nekretnina.

Sličnog je stava i Ivana Boršćak iz Boriva nekretnina.

- Tržište nekretnina u Zagrebu doista pokazuje porast cijena. Kad je u pitanju cijena od četiri tisuća eura za kvadrat, ona je bilježena i prije krize 2008. na prestižnim lokacijama kao što su Zrinjevac te cijela Lenuzzijeva potkova, Tuškanac, Gornje Prekrižje.

Kod definiranja cijene nekretnine uvijek je bitna mikrolokacija, orijentacija, pozicija terena, okruženje i samo susjedstvo, funkcionalan i modularan tlocrt, te arhitektura i dizajn - rekla nam je Ivana Boršćak.

Direktor Kastel nekretnina Croatia Dubravko Ranilović u osvrtu na aktualnu situaciju na tržištu nekretnina također računa s pokazateljima koji upućuju na rast potražnje i cijena, no vrlo je suzdržan, kako kaže, oko stvarnih trendova na tržištu.

- Tek na nekom velikom uzorku može se po traženim cijenama eventualno prepoznati trend, a uzimati kao primjere podatke portala koji raspolažu isključivo traženim cijenama ili pojedinačne cijene s navedenih portala, totalno je promašeno. Vi zaista u oglasu možete kao prodavatelj tražiti svašta, što je i vaše pravo, a to se često i događa. Vrlo često se i manipulira traženim cijenama kako bi su umjetno podigla cijena na određenim područjima, tako da ni u kom slučaju ne možete ozbiljno raspravljati na temelju iskazanih traženih cijena - upozorava Ranilović i dodaje kako postoji povećana potražnja za stanovima na dobrim lokacijama koja je prouzročila porast cijene.

S druge strane, kaže Ranilović, mora se imati u vidu da je u 2017. došlo do pada broja kupoprodaja na tržištu nekretnina, što je, ističe, jako važan podatak.

- Pad broja transakcija govori da tržište nije dobro prihvatilo povećanje cijene. Mora se isto tako imati u vidu da u većini zemlje cijene još uvijek padaju, primjeri su Slavonija i Lika, ili u najboljem slučaju stagniraju (Zagorje, Međimurje, Podravina), a niti u Zagrebu se ne prodaju stanovi na svim lokacijama - zaključuje direktor Kastel nekretnina Croatia.

U prilog Ranilovićevim riječima idu podaci iz Pregleda tržišta nekretnina Republike Hrvatske 2012. - 2017., koji je na zahtjev Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja sačinio zagrebački Ekonomski institut. Prema pregledu EIZG-a, lani je zabilježena 19.860 kupoprodaja stanova i apartmana, što je za dvije tisuće transakcija manje nego u 2016. godini.

S druge strane, navodi se u pregledu Instituta, vrijednost kupoprodaja stanova i apartmana u prošloj, bila je neznatno manja nego u pretprošloj godini kada je promet stanovima i nekretninama prvi put od 2012. prebacio deset milijardi kuna.

Lani se u prometu stanovima i apartmanima obrnulo deset milijardi i 100 milijuna kuna, dok je u 2016. taj iznos dosegnuo 10,4 milijarde kuna. To upućuje na zaključak da je lani došlo do porasta ugovorenih cijena stanova i apartmana, u odnosu na 2016. Prosječan iznos kupoprodaje kvadrata stana na razini države lani je iznosio tisuću i 123 eura.

Kad su u pitanju investicije u nove stanove, podaci Hrvatske gospodarske komore za ovu godinu pokazuju da gradnja novih zgrada raste četiri godine zaredom. Vrijednost radova na stambenim zgradama, utvrdio je HGK, porasla je u prošloj godini 19,4 posto u odnosu na 2016. godini.

Podrška banaka u kupnji stanova također je snažnija nego prošlih godina. Prema podacima Hrvatske narodne banke, prosječna kamatna stopa na stambeni kredit u rujnu ove godine iznosila je 3,53 posto, dok su banke, primjerice, 2013., istovrsne kredite odobravale po prosječnoj stopi od 5,81 posto.