SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
SATIRA I PRESUDE
 
Presude novinarima za satiru zamagljuju granice prihvatljivog i neprihvatljivog
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 06.01.2019. - 12:45:00
ZAGREB - Stručnjaci ne odobravaju sudsku presudu satiričnom TV izdanju NewsBara jer smatraju da se ne radi o kleveti, ali dodaju da se odnos prema ionako nejasnim granicama između prihvatljivog i neprihvatljivog sve više zamagljuje.

Sutkinja Općinskog građanskog suda u Zagrebu Snježana Šagud nepravomoćno je osudila redakciju NewsBara za uvredu – također novinara Velimira Bujanca. Naložila je da »oštećenom» po Zakonu o medijima isplati štetu od 12 tisuća sa zateznom kamatom od 31. svibnja 2015., kao i parnični trošak od 12.050 kuna.

Tekst pod naslovom »Hitna pomoć oživljavala Bujanca nakon vijesti o zapljeni kokaina vrijednog 44 milijuna eura« kaže da je »vijest o zapljeni tisuću sto kilograma najfinijeg kolumbijskog bijelog praha bila previše za srce velikog Hrvata sa slabim srcem, Velimira Bujanca«.

Bujanec smatra da je »cijeli članak netočan«, »jer nije osoba koja je ikad u životu švercom droge stekla imovinsku korist«, i doživio ga je »isključivo kao 'cipelarenje«, a ne kao satiru. On ne spori da je njegov demantij objavljen na NewsBaru u cjelosti, ali ga je, kaže, pratila sprdnja na njegov račun.

U presudi koja nosi nadnevak 27. prosinca 2018. godine navodi se da je dokazano postojanje štete u vidu povrede dostojanstva, časti i ugleda, te postojanje uzročne veze između tako nastale štete i objave spornih informacija.

Satira namjerno izobličuje stvarnostNewsBar se branio da je sporni članak satirično-humorističan izmišljeni osvrt na dugotrajni prosvjed branitelja u šatoru, Bujančeve medijske nastupe i njegovu osuđivanost u vezi s drogom, ali to sudu nije bilo uvjerljivo. Radije je povjeravao Bujancu. Naime, stoji u presudi, postupkom je »utvrđeno da sporne informacije o tužitelju ne samo da nisu točne i istinite nego da su svjesno izmišljene, tako da novinar tuženika nije postupao u dobroj vjeri«. Sud smatra da tvrdnje iz teksta »ne predstavljaju satiru«. Prema sutkinji Šagud, »satira podrazumijeva ismijavanje konkretnih postojećih anomalija u društvu, dakle, ismijavanje stvarnih činjenica i događaja u društvu a ne izmišljenih«.

No, s Bujančevom definicijom satire, koju je kao mjerodavnu prihvatila sutkinja Građanskog suda, ne slažu se pravnici ni, vjerojatno najmjerodavniji, folkloristi. Satira je oblik izražavanja i društvenih komentara kojem je svojstveno preuveličavanje i izobličavanje stvarnosti. Bit kaznenog djela klevete je nastojanje počinitelja da prikaže neistine činjenice istinitima, a ovdje to očito nije bio slučaj, objašnjava izvanredna profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu Maja Munivrana Vajda.
Ona napominje da je presuda NewsBaru nepravomoćna i da je s predmetom upoznata samo preko medijskih napisa te da zbog toga može dati samo načelne primjedbe.

Jedna od urednica nedavno izdanog zbornika »Humor u svakodnevnoj komunikaciji« Renata Jambrešić Kirin, smatra presudu neprimjerenom gestom kažnjavanja satire na specijaliziranom humornom mrežnom i tv kanalu NewsBar.

Međutim, ta znanstvena savjetnica s Instituta za etnologiju i folkloristiku napominje da se, s jedne strane, mijenjaju standardi poštivanja ljudskih i manjinskih prava, a s druge strane, da se zamagljuju granice između istinitih i lažnih vijesti u koje su uključeni ne samo opskurni marginalci nego i vodeći svjetski političari.

Samo na izgled ispunjeno biće klevete

Maja Munivrana Vajda objašnjava da je građanskopravna odgovornost šira od kaznenopravne koja je u njezinom znanstvenom interesu, i da može postojati i tamo gdje nisu ostvarena obilježja kaznenih djela protiv časti i ugleda.

Međutim, ističe ona, ukoliko postoji neki od razloga isključenja protupravnosti predviđenih Kaznenim zakonom (KZ), trebalo bi zbog jedinstva pravnog poretka načelno isključivati i opću građanskopravnu odgovornost za štetu.

U ovom je kontekstu relevantan prvenstveno članak 148a KZ po kojem nema kaznenog djela uvrede i teškog sramoćenja ako je počinitelj njihova obilježja ostvario u znanstvenom, stručnom, književnom, umjetničkom djelu ili javnoj informaciji, u obavljanju dužnosti propisane zakonom, političke ili druge javne ili društvene djelatnosti, u novinarskom poslu ili obrani nekog prava, a to je učinio u javnom interesu ili zbog drugih opravdanih razloga.

Iako na prvi pogled može izgledati da je ispunjeno biće klevete, osobno smatram da se u ovom slučaju ne radi o kleveti budući da je čitateljstvo upoznato s prirodom portala: »NewsBar TV je satirično-humoristični portal. Vijesti koje su objavljene na portalu su izmišljene s ciljem stvaranja satiričko-humorističnog djela te ih stoga ne treba shvaćati ozbiljno.« Bit kaznenog djela klevete je nastojanje počinitelja da prikaže neistine činjenice istinitima, a ovdje to očito nije bio slučaj, ističe profesorica s Pravnog fakulteta.

Zaštititi medije zbog rasprave o javnim interesimaUmjesto klevete moglo bi se eventualno raditi o iznošenju uvredljivog sadržaja ili teškom sramoćenju, no valja voditi računa ne samo o obilježjima tih kaznenih djela nego i o ulozi medija i važnosti slobode izražavanja te ranije spomenutom razlogu isključenja protupravnosti, kaže Maja Munivrana Vajda.

Istina, medijske slobode i sloboda izražavanja se mogu ograničiti, između ostalog i zbog zaštite časti i ugleda drugih. Međutim, treba biti posebno oprezan kada je riječ o kažnjavanju novinara, budući da sankcije mogu odvratiti tisak od učešća u raspravi o pitanjima od legitimnog javnog interesa.
U tom kontekstu važna je ustaljena praksa Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) prema kojoj se pravo na slobodu izražavanja odnosi ne samo na informacije i izjave koje se primaju blagonaklono ili se smatraju neškodljivima ili nevažnima, već i na one koje »vrijeđaju, šokiraju ili uznemiruju«, ističe izvanredna profesorica Munivrana Vajda.

NewsBar, Lider, Podravski list, zaposlenici HRT-a…

Od toga odudara niz presuda i optužbi hrvatskim novinarima. Potpredsjednik Hrvatskog sabora i zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić nepravomoćno je dobio presudu protiv izdavača političkog tjednika Lider jer su ga, kaže sud, oklevetali u jednom svom tekstu iz 2014. godine.

Općinski građanski sud u Zagreb dosudio je Brkiću 15 tisuća kuna odštete jer je autor teksta pod naslovom »Politika je ipak kurva« pisao kako je Brkić prepisao diplomski rad i osumnjičenima za ratni zločin dojavljivao da će ih policija uhititi.

Činjenica je da je Brkić morao ponovo raditi svoj diplomski rad te da nije zbog toga pretrpio vidljivu političku štetu, dok je, s druge strane, posljednjih mjeseci u javnosti izravno i neizravno predstavljan kao ključna osoba u aferi u kojoj je kao zamjenik Glavnog ravnatelja policije osobno odavao tajne o policijskim istragama.

Nekoliko dana prije, objavljeno je da je HRT tužio vlastite zaposlenike zbog objave priopćenja Hrvatskog novinarskog društva (HND). Među njima su predsjednik HND-a Hrvoje Zovko i predsjednica Središnjeg odbora HND-a i HND-ova ogranka na HTV-u Sanja Mikleušević Pavić. Tužbom se traži 50 tisuća kuna zbog povrede ugleda i časti HRT-a.

Netom je objavljeno da je Općinski sud u Koprivnici nepravomoćno osudio Podravski list na 40 tisuća kuna odštete za tekst o zapošljavanju supruge bivšeg gradonačelnika i aktualnog predsjednika Gradskog vijeća Đurđevca i saborskog zastupnika Željka Lackovića.

Nerazumijevanje svrhe zakonskih odredbi o slobodi izražavanjaKada je riječ o satiri, valja imati u vidu da je to oblik izražavanja i društvenih komentara kojem je svojstveno preuveličavanje i izobličavanje stvarnosti, a koje je kao takvo prepoznao i ESLJP, ističe Maja Munivrana Vajda. To ne znači da je svaka izjava dana u formi satire apsolutno zaštićena, pa tako namjerno iznošenje neistina kao istina, lišeno svake šale i ironije (kleveta u punom smislu) kao i javno poticanje na nasilje i mržnju na diskriminatornim osnovama (govor mržnje) mogu i trebaju biti sankcionirani.

U ostalim slučajevima kažnjavanje satiričkog izričaja po meni predstavlja nerazumijevanje svrhe zakonskih odredbi o slobodi izražavanja, zaštiti časti i ugleda te o javnom interesu, zaključuje ona.

Satiričar Domagoj Zovak kaže da je NewsBar za ovih par godina mnogima stao na žulj pa je presudom pukla brana da se pojedinci okuraže i tuže ih.

»Uložit ćemo žalbu, a hoćemo li morati pravdu potraživati na europskim sudovima gdje je satira uvriježena, vidjet ćemo. Mi svojim tekstovima ne sudimo ljude« zaključio je autor Zovak u odgovoru Jutarnjem listu.

Priroda humora se mijenja u društvu

Renata Jambrešić Kirin skreće pažnju na to da se kažnjavanje NewsBara treba promotriti paralelno s društveno odgojnom osudom mizogine i seksističke poruke usmjerene ženi u policijskoj uniformi.

Krajem studenoga Prekršajni sud u Valpovu proglasio je krivim Branimira Čolakovića zbog pjevanja bećarca pred policajkom Marijom Iličić na manifestaciji »Ljeto valpovačko« i kaznio ga s dvije tisuće kuna.

Folkloristkinja Jambrešić Kirin kaže: Premda se čini kako je u ovom slučaju osuđen čin koji dolazi iz tradicijske kulture i jednog folklornog žanra, ipak je riječ je svjesnoj gesti izvođača koji je uputio seksističku poruku službenoj osobi koja nije dio izvedbene situacije.

Ukratko - priroda te uloga humora i satire se mijenjaju u društvu, a granice slobode govora, umjetničke ekspresije i primjerenog »civiliziranog« ponašanja se usklađuju s novim standardima poštivanja ljudskih i manjinskih prava i netolerancijom prema govoru mržnje, objašnjava ona.

Nije propisana razlika između korektnih i nekorektnih šalaZrelost jednog društva i širina njegovog kulturnog horizonta mjeri se upravo sposobnošću da se balansira između poštivanja pisanih i nepisanih pravila odgovornog građanstva i da se omogući kreativnost i humorno-satirička subverzija onih pojedinaca (novinara i umjetnika) koji ukazuju na glupost, hipokriziju, prevare, obmane, floskule, fundamentalističke stavove, lažne slike koje o sebi odašilju pojedinci i grupe, posebice politička elita koja nezasluženo dominira javnom arenom, kaže Renata Jambrešić Kirin.

Međutim, napominje ona, priroda humora i satire nije uvijek emancipatorna i afirmativna, jer je riječ o najučinkovitijem sredstvu širenja predrasuda i stereotipa, kako rodnih tako i nacionalnih ili religijskih.

Ne postoji pravno ni normativno usvojena granica koja bi jednoznačno i neovisno o kontekstu određivala razliku između korektnih i nekorektnih šala, granicu između sprdnje i uvrede, opasnih i bezopasnih, opscenih i etički »ispravnih« govornih poruka – posebice za one koji se prepoznaju, ističe folkloristkinja Jambrešić Kirin.

No za razliku od 1990-ih, kad su tužbe protiv »pornografije«, povreda časti i ugleda te nadoknade za posljedičnu »duševnu bol« redovito išle u prilog političara na meti novinske satire, danas se mnogo toga promijenilo. Prije svega oslabio je društveni utjecaj masovnih medija, posebice novina, a ojačao utjecaj društvenih mreža i portala.

Ona podsjeća da su pojedine humorne sadržaje NewsBara prenosili portali iz regije kao istinite vijesti, na što je Bujanec ukazao na sudu. Time su portali, smatra Renata Jambrešić Kirin, svjesno zabavljali i obmanjivali svoju publiku, jer privlačenje pozornosti i posjećenost postaju mjerilo »važnosti« nekog portala.
Promjene su povezane i sa zamućivanjem granica službenih i anonimnih izvora vijesti, odnosno ozbiljnog i neobaveznog govora, kao i s transnacionalnim širenjem sfere javnosti na gotovo cijeli planet, objašnjava ona.

Humanističko i estetsko područje treba ostati otvorenoRenata Jambrešić Kirin veliki izazov za pravnike, sociologe, politologe, psihologe i folkloriste vidi u isprepletenosti politike, zabave i medijske industrije. Ona kaže da se tom isprepletenosti zamagljuju granice iz­među ozbiljnih i humornih, te istinitih i lažnih tvrdnji.
Svjedoci smo da su u proizvodnju teorija zavjere, govora mržnje i širenje lažnih vijesti, uključeni ne samo opskurni marginalci iz »podzemlja« društvenih mreža, nego i vodeći svjetski političari kao i novinari najuglednijih novina.

Tako će redakcija njemačkog Spiegela priznati u javnoj isprici čitateljima da je u nagrađivanim člancima njihova najperspektivnijeg novinara Claasa Relotiusa bila riječ o »fact-fantasy« žanru i »tekstualnoj kaljuži sačinjenoj od istine i laži«, podsjeća znanstvena savjetnica s Instituta za etnologiju i folkloristiku.

S druge strane, upozorava ona, masovno »sigurnosno« nadziranje i sankcioniranje slobode govora ne samo javnih osoba i novinara nego i svih nas, elektronski opismenjenih građana, postaje praksa s kojom se mire i najdemokratskija društva.

»Sve veća tolerancija na nasilje koje prožima digitalnu i offline stvarnost, traži od nas da pokušamo održati i zaštiti estetsko područje kojem pripada satira i komika.

Trebamo ga održati kao područje širenja razumijevanja, samokritike, fleksibilnosti i otvorenosti prema drugom i drukčijem. Također, trebamo povećati razinu elektronske ali i humanističke pismenosti u koju spada i razlikovanje govornih žanrova«, zaključuje Renata Jambrešić Kirin.