SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
ANALITIČARI
 
Prerađivačka industrija najveći uteg za rast BDP-a
Autor/izvor: RBA analize
Datum objave: 30.08.2019. - 11:12:00
Zadnja izmjena: 30.08.2019. - 11:12:12
ANALIZA - Prema prvoj procjeni DZS-a u razdoblju od travnja do lipnja 2019. gospodarstvo je nastavilo rasti i dvadeseto tromjesečje za redom, iako sporijom dinamikom u odnosu na prvo tromjesečje, što je u skladu s našim očekivanjima.

Tako je prema originalnim podacima u odnosu na drugo tromjesečje 2018. BDP realno viši za 2,4%. Prema sezonski prilagođenim podacima, u odnosu na prvo ovogodišnje tromjesečje realna stopa rasta BDP-a usporila je na 0,2%, dok je u odnosu na isto razdoblje lani rast iznosio 2,5%.

Očekivano, rast je generiran nastavkom potrošnje kućanstava čije je godišnja stopa rasta usporila na 2,7%. Na nastavak solidnih stopa rasta upućivala su i kretanja indeksa povjerenja, očekivanja i raspoloženja potrošača koji je u drugom ovogodišnjem tromjesečju zabilježio poboljšanje u odnosu na prosjek prvog tromjesečja. Rezultat je to (naizgled) povoljnih kretanja na tržištu rada (rast plaća i zaposlenosti), i dalje potisnute inflacije, povoljnih kretanja u turizmu i niskih troškova financiranja. Nastavak snažnog rasta investicija u fiksni kapital ne iznenađuje obzirom na dvoznamenkasti realni rast javnih investicija u 2018. od 25,9% te 11,5% u prvom ovogodišnjem tromjesečju. Realni rast bruto investicija u fiksni kapital u drugom tromjesečju iznosio je 8,2%.

Najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a ostvaren je rastom bruto investicija u fiksni kapital. Doprinos domaće potražnje je pozitivan (5,2 postotna boda), pri čemu je doprinos konačne potrošnje kao i doprinos bruto investicija bio pozitivan (2,4pb odnosno 2,8pb postotnih bodova).

Uz rast izvoza usluga za 3,6% te pad izvoza roba za 0,9% doprinos neto inozemne potražnje bio je negativan. Uvoz roba i usluga rastao je po godišnjoj stopi od 6,7%, podržan izraženijim rastom uvoza roba za 7,9%. Konačno, državna potrošnja nastavila je s solidnim stopama rasta te je njezin rast ubrzan na 3,9%.

Bruto dodana vrijednost prema proizvodnoj metodi također je usporila s godišnjom stopom rasta budući da je prema originalnim podacima BDV porastao 2,4%. Zabrinjava povratak gospodarske aktivnosti u prerađivačkoj industriji u negativan teritorij uz godišnju stopu pada od 1% iako je to bilo i očekivano s obzirom na pad obujma industrijske proizvodnje u drugom tromjesečju (-0,9%). Najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren je upravo u djelatnosti prerađivačke industrije. U skladu s rastom investicija, građevinarstvo bilježi nastavak solidnog rasta za 7,6%. Očekivano u djelatnosti trgovine na malo i veliko također je nastavljen rast te je bruto dodana vrijednost viša za 4,1% te je posljedično, najveći doprinos pozitivnim kretanjima BDV-a zabilježen upravo u toj djelatnosti.

Na razini cijele 2019. očekujemo nastavak rasta podržanog visokim stopama investicija budući da se primiče kraj sedmogodišnjeg razdoblja za ugovaranje projekata financiranih iz EU fondova, pa očekujemo aktivniji pristup javnog sektora i povećano korištenje ugovorenih sredstava s pozitivnim učinkom na rast investicija. Međutim, kapacitet privlačenja i provedbe ulaganja ostaje nizak zbog rascjepkanosti javne uprave, ogromnih teritorijalnih razlika u Hrvatskoj te nedovoljnih administrativnih kapaciteta. Javne investicije podržane su i činjenicom da se približavaju izbori što u pravilu motivira osobito lokalnu i regionalnu samoupravu na dodatna ulaganja. Uz to, privatna potrošnja i dalje će ostati generator rasta.

Stoga ostajemo pri našim procjenama o realnoj stopi rasta od 2,8% u 2019 godini. S druge strane, u tromjesečjima pred nama skromniji rast od očekivanja mogao bi biti posljedica globalnih gospodarskih kretanja koja bi mogla usporiti potencijalni rast domaćeg gospodarstva