DiWagner
SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
NELOGIČNO
 
Potražnja za građevinskim radnicima raste, a plaće im pale 4,8%
Autor/izvor: SEEbiz / Jutarnji list
Datum objave: 19.06.2019. - 09:25:59
ZAGREB - Iako su najave poslodavaca upućivale na drugačiji zaključak, u Hrvatskoj je usporio rast troškova rada: u prva tri mjeseca ove godine prosječna plaća radnika po satu bila je 4,2% veća nego u istom razdoblju lani. 

U posljednjem kvartalu lani, pokazuju podaci Eurostata, nominalno plaćen sat rada bio je 5,4% skuplji, a rekordni rast od 8% dosegnut je u drugom tromjesečju 2018., prije turističke sezone.

Gledano po sektorima, zanimljiva je činjenica da su plaće u građevinarstvu, sektoru koji se počeo zamjetnije oporavljati, pale za 4,8 posto. Lani su, pak, ubrzano rasle, tako da su u drugom kvartalu skočile za čak 16,6 posto. Iako je prerano govoriti o razlozima takvog trenda, Zrinka Živković Mijatović, analitičarka Raiffeisen banke, pretpostavlja da bi to mogao biti uvoz radne snage iz zemalja u kojima su plaće niže. S tim se slaže i Mirko Habijanec, predsjednik granske udruge građevinara u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, koji posebno ukazuje na problem nepoštovanja kolektivnoga granskog ugovora.

- To je opći nered. Mnogi poslodavci, domaći i strani, ne poštuju kolektivni ugovor, nego isplaćuju minimalnu plaću, a onda, kroz razne modele, radnicima daju novac na crno - kaže Habijanec za Jutarnji list.

U građevinarstvu je trenutačno oko 78.000 zaposlenih, a Habijanec računa da je od toga 25.000 do 30.000 stranih radnika. Da pojedine građevinske tvrtke kalkuliraju sa smanjenjem troškova, pokazuje i podatak da je nominalna plaća smanjena 4,1 posto, ali ostali troškovi, kao što su doprinosi na plaću, pali su za čak 8,4 posto.

U slučaju ostalih sektora, industrije i usluga, ukupni trošak rada povećan je 5,8 i 5,1 posto, uglavnom u skladu s očekivanjima. Iako je nastavak pritiska na povećanje plaća očekivan, prilično je izgledno i to da će poslodavci, unatoč nedostatku radne snage, biti vrlo oprezni.

Živković-Matijević podsjeća na to da hrvatska ekonomija raste po stopi od gotovo 4% tek jedan kvartal, dok usporedive zemlje već godinama imaju ubrzan rast. To ujedno objašnjava zašto plaće u usporedivim zemljama nastavljaju rasti znatno brže od plaća u Hrvatskoj.

Premda sami nisu spremni za veće povećanje plaća, hrvatski poslodavci ne dvoje da je to nužno ako se želi zadržati radnu snagu. Međutim, pomoć u tome očekuju od države u obliku daljnjeg smanjenja poreza i neporeznih davanja. Čelnici HUP-a i pojedini ekonomisti učestalo ističu da su poslodavci iscrpili svoje rezerve te da ubrzan rast plaća zadnjih godina istiskuje nužne investicije. Ipak, Finini podaci o njihovu poslovanju lani daju naslutiti da im troškovi za plaće (4,1 posto prema 2017. godini) ipak nisu rasli koliko se očekivalo