DiWagner
SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
TRŽIŠTE RADA
 
Posao najlakše dobiti u Zagrebu i Istri, a najteže u Sisku
Autor/izvor: SEEbiz / Jutarnji list
Datum objave: 31.01.2019. - 18:18:45
ZAGREB - Tržište rada u Hrvatskoj oporavlja se regionalno neujednačeno od završetka prošle recesije, koja je u Hrvatskoj trajala čak šest godina, ocjenjuje se u novoj analizi Hrvatske gospodarske komore (HGK) "Tržište rada - pokazatelji po županijama".

Najmanju administrativnu stopu nezaposlenosti u 2017. godini, ističe se u analizi, imala je Istarska županija, samo 6,2 posto. Ako se nezaposlenost promatra po podacima o broju osiguranika, koji vodi HZMO, onda je Istra, sa stopom nezaposlenosti od 5,3 posto, na drugom mjestu, iza Grada Zagreba, u kojem je nezaposleno bilo 4,8 posto radno aktivnog stanovništva. Razmjerno male stope nezaposlenosti, one ispod 10 posto, 2017. godine su imale i Varaždinska, Međimurska i Primorsko-goranska županija, piše Jutarnji list.

S druge strane, najveću stopu nezaposlenosti, kako administrativnu, tako i onu po podacima HZMO-a, imala je Sisačko-moslavačka županija. Prema prvom kriteriju, ta je županija 31. ožujka 2017. godine imala administrativnu stopu nezaposlenosti od čak 29 posto, dok je po drugim podacima, koji se temelje na broju osiguranika, prosječna stopa nezaposlenosti u 2017. godini u toj županiji iznosila također velikih 24,3 posto. Administrativne stope nezaposlenosti veće od 20 posto 31. ožujka 2017. imale su još i Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska i Splitsko-dalmatinska županija, pokazuje analiza Komore.

Unatoč tome, sve županije bilježe manje nezaposlenih nego u pretkriznoj 2008. godini. Kontinuirani trend pada broja nezaposlenih u većini je županija počeo prije četiri godine, a sve županije, ističu u HGK, u posljednje tri godine bilježe pad broja nezaposlenih. Najkasniji oporavak, tek u 2015., zabilježen je u Bjelovarsko-bilogorskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Osječko-baranjskoj i Ličko-senjskoj županiji, naglašava se u analizi.

Otprilike u isto vrijeme počeo je i trend rasta broja osiguranika mirovinskog osiguranja: u većini županija, taj je trend počeo prije tri godine, a u 2017. godini je zabilježen u svim županijama. Oporavak zapošljavanja najprije je, kažu u HGK, krenuo u Krapinsko-zagorskoj županiji, a najkasnije u Sisačko-moslavačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, u kojima je tek 2017. godine zabilježen prvi rast osiguranika od početka krize, navodi se u analizi HGK.

Ovdje, međutim, valja upozoriti na pravu demografsku katastrofu kroz koju prolazi Hrvatska, a koja u velikoj mjeri kreira trendove na tržištu rada. Drugim riječima, masovno iseljavanje dovelo je do pada broja nezaposlenih, dok se rast broja zaposlenih može pripisati oporavku gospodarske aktivnosti nakon krize i ulaska u EU. Nadalje, u HGK ukazuju na velik problem s nedostatkom kvalitetnih i pravodobnih podataka na regionalnoj razini. Upozoravaju i na velike sezonske utjecaje u hrvatskom gospodarstvu, koji uvelike mogu iskriviti sliku.