SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
IZBJEGLIČKA KRIZA
 
Policija: U Hrvatskoj trenutno nema opasnosti od velikog broja izbjeglica
Autor/izvor: SEEbiz / Glas Slavonije
Datum objave: 20.08.2015. - 14:15:00
Zadnja izmjena: 20.08.2015. - 14:16:53
OSIJEK - Dok iz dana u dan raste četiri metra visoka žičana ograda koju Mađari grade duž 175 kilometara granice sa Srbijom, nešto južnije migracijska tragedija ili opasnost, ovisno kako tko na to gleda, buja iz dana u dan.
Naime, podignuto je prvih nekoliko stotina metara tog “zida”, koji bi, prema najavama, trebao biti gotov do kraja godine. U Srbiju, pak, ulazi sve više migranata, koji, nakon što im Mađari zatvore prolaz prema “sretnijoj budućnosti”, neće ni trenutka razmišljati, nego će krenuti prema sljedećem potencijalnom prolazu, koji vodi preko Hrvatske. Potresni prizori očajnog mnoštva koje se na željezničkoj postaji u južnoj Makedoniji protekloga tjedna bez uspjeha pokušavalo na sve načine ugurati u već krcati vlak koji vodi “dalje” u potrazi za novim životom, najava su sličnih prizora koje bismo uskoro mogli vidjeti puno bliže nama. Velika većina izbjeglica na grčko-makedonskoj granici stigla je iz Sirije, bježeći od tzv. Islamske države, nakon neizvjesnog putovanja u pretrpanim čamcima. U pravilu ih vrlo malo ondje ostane, nego putuju dalje, prema Mađarskoj, piše Glas Slavonije.

Kako Hrvatska nije u “Schengenu”, većina migranata ulaskom u nju ne bi ostvarila svoj pravi cilj - zapadnu Europu, no nema sumnje da će sa zatvaranjem prolaza prema Mađarskoj upravo u Hrvatskoj vidjeti priliku da drugim putem iziđe na schengenske granice, prema Sloveniji ili opet prema Mađarskoj, jer Mađarska prema Hrvatskoj nema ograda. Upravo to je pred kamerama jučer izjavila nekolicina onih koji su sada u Vojvodini i još nisu uspjeli “prekoračiti” “Schengen”. Ako ne prođu tamo prije podizanja “zida”, tvrde, okreću se i - pravac: Hrvatska.

Trenutno je, prema nekim procjenama, u Srbiji 90.000 migranata, s tim što svaki dan dođe i do 2000 novih. A Hrvatska sa Srbijom dijeli ne samo granicu na Dunavu nego i kopnenu granicu od nešto više od sto kilometara. Najugroženija će, prema mišljenju stručnjaka, biti područja oko Bajakova i Tovarnika, tj. područja oko trase glavnih prometnica, a, uza sve to, u Slavoniji (sve u Vukovarsko-srijemskoj županiji) ima i 12 zapriječenih cesta i putova prema Srbiji, koji nisu službeni granični prijelazi, tako da na istoku postoji realna opasnost od ulaska velikog broja migranata, iako su zasad svi pogledi migranata upereni u Srbiju i Mađarsku.

O tome svjedoče i objavljene brojke na stranici Policijske uprave vukovarsko-srijemske o nezakonitim prelascima državne granice ili izbjegavanju granične kontrole na području te županije. Broj onih koji su u tome uhvaćeni od 1. siječnja do 17. kolovoza ove godine gotovo je četiri puta manji nego u istom razdoblju 2014. godine, kada ih je bilo 571. U 66 ovogodišnjih slučajeva, u kojima je sudjelovalo 147 (samo muških) osoba, najviše ih je zabilježeno na područjima Postaje granične policije Bajakovo (26) i Policijske postaje Tovarnik (21). Najbrojniji su Sirijci (55) i Afganistanci (29).

- To je vjerojatno i preslik dijela onoga što se događa u Srbiji i Mađarskoj, gdje većina njih zbog “Schengena” pokušava prijeći na teritorij Mađarske. A ovdje ih čeka još jedna tvrda granica. Znači, to je latentan problem, ali ga mi trenutno nemamo i ne osjećamo - rekao nam je Domagoj Džigumović, glasnogovornik Policijske uprave Vukovarsko-srijemske županije, uputivši nas za detaljnije informacije na Upravu za granice.

Politolog Anđelko Milardović upozorava kako vladajući nemaju definiranu ni imigracijsku ni demografsku politiku, nego računaju na poroznu europsku imigracijsku politiku, a ona je, kaže, isto dezorijentirana.

- Tko će, kada dođu izbori, u programu imati imigrantsku i demografsku politiku? Pa neće nitko. A ako se na vrijeme ne reagira, stvari mogu izmaknuti kontroli. To je pitanje broj jedan u Europi. To što govorim nije zastrašivanje, nego realna mogućnost za koju mi nećemo biti pripremljeni. Što ako nam dvije ili pet tisuća ljudi dođe u Slavoniju, što ćemo onda? Jer kada jednom netko tu dođe, teško je reći kuda će, iako bi to u pravilu bio tranzit - zaključuje Milardović temu o kojoj treba ozbiljno razmišljati državna vlast, ali i županijska u potencijalno najugroženijim područjima.

Iako se ona danas, kao i nekada rat, čini dalekom, unatoč tome što se događa u našem susjedstvu.

- Realna je mogućnost da migranti, kada se Mađarska “zatvori” prema Srbiji, krenu prema Slavoniji. To oni sami kažu. To je povijesni paradoks - da ljudi koji su tu živjeli desetljećima i stoljećima odlaze i da se taj prostor prazni, a potencijalno se može puniti izbjeglicama. Čime se lokalno mijenja slika društva. I ako tu bude takav nekontrolirani pritisak kakav sada gledamo u susjednim zemljama, policija, ali i vojska, morat će intervenirati. I to je realna opasnost, iako nismo u “Schengenu”. To je kao kada voda buja, a stiže je sve više i više, pa se stavljaju ustave i brane, koje pokušava razbiti. I oni će, iz očaja - zbog egzistencijalnih razloga, kao i voda, pronaći svoj put. Jer oni nemaju kamo - ističe Anđelko Milardović.