DiWagner
SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
ROBNA RAZMJENA
 
Pogoršan vanjskotrgovinski deficit
Autor/izvor: RBA analize
Datum objave: 11.01.2017. - 10:06:26
ANALIZA - Prema posljednjim podacima DZS-a ukupna vrijednost robnog izvoza u listopadu iznosila je 1,116 milijardi eura dok je robni uvoz dosegnuo 1,609 milijardi eura što je rezultiralo manjkom u robnoj razmjeni od 493 mil. eura. 

Uz relativne godišnje stope rasta izvoza i uvoza od 7,9% odnosno 1,1% robni deficit je sužen za 11,5% u odnosu na isti mjesec lani.

Iako je na godišnjoj razini u odnosu na listopad 2015. zabilježeno izvjesno poboljšanje (spomenuto sužavanje vanjskotrgovinskog deficita), u kumulativnom razdoblju od siječnja do listopada ove godine vrijednost robnog izvoza porasla je za 4,3% godišnje (na 9,91 mlrd. eura) dok je istovremeno uvoz zabilježio stopu godišnjeg rasta od 4,2% (dosegnuvši 16,11 mlrd. eura). Posljedično, manjak u robnoj razmjeni RH s inozemstvom u prvih deset mjeseci produbljen je na 6,195 mlrd. eura što predstavlja pogoršanje za 4,2% na godišnjoj razini, ukazujući na i dalje visoku uvoznu ovisnost.

Promatrano prema NKD-u, u razdoblju od siječnja do listopada izvoz iz kategorije prerađivačke industrije (koja čini gotovo 90% ukupnog robnog izvoza) zabilježio je godišnji rast od 5,7% no istovremeno je u ovoj kategoriji ostvareno i preko 88% ukupnog robnog uvoza (uz godišnji rast od 7,4%). Stoga je pogoršanje deficitarnog salda tijekom promatranog razdoblja u djelatnosti prerađivačke industrije za čak 10,2% godišnje dalo snažan doprinos sveukupnom pogoršanju robnog deficita na godišnjoj razini. Manjak u robnoj razmjeni RH s inozemstvom dijelom je ublažen zahvaljujući godišnjim promjenama cijena nafte na svjetskim robnim tržištima (vrijednost uvoza u kategoriji mineralnih goriva i maziva u prvih deset mjeseci smanjena je za 20,6% godišnje). Obzirom da je Hrvatska neto-uvoznik energenata, spomenuta kretanja na svjetskom tržištu nafte pozitivno su doprinijela saldu u vanjskotrgovinskoj razmjeni.

Bez obzira na solidne stope rasta hrvatskog izvoza u promatranom kumulativnom razdoblju manjak u robnoj razmjeni i dalje ostaje pod snažnim utjecajem istovremenog povećanja robnog uvoza ukazujući na visoku uvoznu ovisnost hrvatskog izvoza, ali i cjelokupnog gospodarstva. Posljedično, i u nadolazećem razdoblju očekujemo blago negativan učinak neto-inozemne potražnje na rast BDP-a.