Predsjednik stranke Andrej Plenković svojim dvosmislenim izjavama ovih je dana ponovno podgrijao nagađanja da će stranački vrh pokušati nešto "smuljati" u vezi s izborima koji se po statutu trebaju održati ovog proljeća, a na sjednici stranačkih tijela nije imao nimalo potrebe umiriti članstvo. Pitanje Milijana Brkića o datumu izbora ostalo je bez odgovora, a kada će izbori, zasad ne znaju ni najbliži Plenkovićevi suradnici, što znači da ni sam šef stranke još nije "prelomio" i da razmatra i mogućnost da se oni i ne održe prije parlamentarnih izbora, piše Večernji list.
Prilično nevjerojatno, međutim, zvuči teza da bi se izbori unutar stranke mogli odgoditi sve do jeseni s obzirom na to da bi to značilo kršenje stranačkog statuta. Takav bi potez, dakle, bio protuzakonit, a nejasno je i što bi Plenković njime dobio. Ovakva odgoda izbora posebno bi loše djelovala na imidž čovjeka koji obnaša funkciju premijera jer bi u tom slučaju posve legitimno bilo postaviti pitanje hoće li Plenković odgoditi i izbore u državi.
Prema drugom scenariju, unutarstranački izbori mogu se prebaciti na razdoblje iza parlamentarnih tako da HDZ jednostavno odluči raspustiti svoju većinu u Saboru i izazove parlamentarne izbore u iduća dva mjeseca. No, protiv ovakvog je scenarija niz argumenata. Opće je poznato da Hrvatska u prvih pola godine predsjeda Europskim vijećem, što Plenković doživljava kao vrhunac svoje karijere i teško da bi dopustio da mu netko drugi ravna, primjerice, summitom o proširenju EU u svibnju.
Sabor se, doduše, može raspustiti i krajem ožujka ili u travnju, što znači da bi Plenković još stigao, barem kao tehnički premijer, dovesti do kraja predsjedanje EU. No, pitanje je što bi time zapravo dobio. HDZ je nedavno izgubio predsjedničke izbore i nejasno je zbog čega bi stranka nakon takvog nokauta trebala očekivati dobar rezultat na ranijim parlamentarnim izborima, posebno kada se uzme u obzir da su na izborima za Europski parlament u svibnju osvojili manje od 23 posto glasova, a podrška im od tada, očito, nije porasla.
Pokaže li se da je stranka na tako izazvanim izborima dodatno izgubila, Plenkoviću ne bi preostalo ništa osim "pakiranja kufera" i odlaska s čelne pozicije u HDZ-u. Šef HDZ-a u ovakvom bi scenariju možda pokušao zbrinuti odane mu ljude na listama za Sabor i tako se obračunati sa svojim oponentima, no pitanje je zbog čega bi mu ostatak stranke to dopustio. Najizgledniji je scenarij, prema tome, da će se izbori dogoditi u statutarnim rokovima, dakle da će HDZ svoje vodstvo izabrati u prvoj polovici godine. A Andrej Plenković pritom nije bez šansi da, barem do parlamentarnih izbora, zadrži svoju poziciju u stranci.
U HDZ-u postoji široko nezadovoljstvo smjerom kojim Plenković vodi HDZ. Zamjera mu se da je nizom nepromišljenih i nepotrebnih poteza, poput ratifikacije famozne Istanbulske konvencije, od stranke udaljio konzervativne birače. Na dušu mu stavljaju i izazivanje izvanrednih izbora u Lici, kao i listu za Europski parlament, na koju je stavio niz sebi bliskih, a široj javnosti nepoznatih HDZ-ovaca. No, unatoč nezadovoljstvu, zasad na vidiku nema široke oporbene fronte koja bi ujedinila Plenkovićeve izazivače, a čini se da nema ni prevelikog izgleda da se ona stvori u idućem razdoblju, uglavnom zbog osobnih animoziteta, ali i zbog političkog stila i programskih neslaganja među viđenijim HDZ-ovcima na desnom krilu stranke. A u takvoj situaciji sustav "jedan član jedan glas" po kojem se bira HDZ-ov predsjednik teško može usmjeriti glasove prema jednom jedinom izazivaču za čelnu poziciju u stranci.
Činjenica je i da HDZ nije sklon mijenjati svoje predsjednike dok ne izgube na parlamentarnim izborima. Dovoljno se sjetiti 2016. godine i Karamarkovih pokušaja preslagivanja za koje je svima bilo jasno da ne mogu završiti uspjehom. To su javno govorili i HDZ-ovi dužnosnici, no stranačka su tijela Karamarku davala odriješene ruke za sve moguće kombinacije, sve dok konstrukcija nije potpuno propala, a Karamarko bio prisiljen na ostavku. U situaciji u kojoj je HDZ sada još je teže očekivati da će stranka pokazati "kičmu" s obzirom na to da je Plenković na premijerskoj poziciji i pitanje je koliko je bilo kome u HDZ-u interesu da ga makne s čela stranke i da stranka u takvoj konstelaciji iziđe na parlamentarne izbore.
