SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
KORUPCIJA
 
Pfizer optužen u SAD-u za podmićivanje hrvatskih liječnika
Autor/izvor: SEEbiz / Jutarnji.hr
Datum objave: 08.08.2012. - 08:53:00
Zadnja izmjena: 08.08.2012. - 11:35:19
ZAGREB - Američki farmaceutski div Pfizer nagodio se za plaćanje kazne u visini od 60 milijuna dolara zbog optužbi za podmićivanje hrvatskih liječnika koji su bili visoko pozicionirani u državnim tijelima za registraciju lijekova te za njihovo stavljanje na listu Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje ili, pak, u državnom bioetičkom povjerenstvu koje je odlučivalo o kliničkim studijama za ispitivanje lijekova.
Kako u svojem najnovijem izvješću navodi Bloomberg, optužba za podmićivanje odnosi se na razdoblje od 1997. do 2001., i to ne samo hrvatskih, već i liječnika u Bugarskoj, Kini, Češkoj, Kazahstanu, Rusiji i Srbiji, a sve kako bi propisivali njihove lijekove. Tužba je podnesena Okružnom sudu District of Columbia, a u njoj stoji da je Pfizer svoje zaposlenike u uredima u tim državama ovlastio za gotovinske isplate podmićivanja i poticanje propisivanja svojih lijekova. Kako bi izbjegao suđenje, farmaceutski je div pristao na nagodbu, kao što je to već činio i ranije. Primjerice, prije tri godine Pfizer je platio za neistinito reklamiranje svojih lijekova čak 2,3 milijarde dolara.

Ovaj Pfizerov skandal u Hrvatskoj buknuo je još prije osam godina, otkada traje istraga, a tada je također Bloomberg izvijestio o podmićivanju visoko pozicioniranih liječnika u Hrvatskoj. Tada je glavni direktor hrvatskoga zastupstva Pfizera dobio izvanredni otkaz, a u javnost su procurila neka imena za koje se tvrdilo da su plaćani mjesečnim iznosima u Austriji.

U optužnici američkoga suda, pod točkom 30., stoji da je najmanje od 1997. do kraja 2004. Pfizer Hrvatska, odnosno Pharmacia Hrvatska, koju je kupio Pfizer, plaćao liječnike koji su radili za institucije hrvatske Vlade. Novac je, kažu, bio namijenjen za to da se utječe na propisivanje Pfizerovih i Pharmacijinih lijekova te da se osigura da regulatorna tijela daju odobrenje za stavljanje na listu njihovih lijekova.

U tužbi se navodi da je od veljače 1997. do svibnja 2003. Pharmacia Hrvatska mjesečno plaćala 1200 dolara na bankovni račun liječnika u Austriji, koji je kao član nekoliko hrvatskih državnih odbora nadgledao registraciju farmaceutskih proizvoda. Čak štoviše, navodi se da je direktor hrvatskoga zastupništva rekao kako će Pharmacijini lijekovi imati njegovu pomoć u proceduri, a on je osoba od utjecaja na području lijekova u Hrvatskoj, njegovo se mišljenje poštuje i to je razlog da je tako važan za nas, rekao je tada hrvatski menadžer Pharmacije, odnosno Pfizera.

Plaćanja su obavljana sve do spajanja Pharmacije i Pfizera početkom 2003. godine, u kojoj su bile još tri isplate i to u travnju, svibnji i srpnju, a u tom razdoblju povjerenstva u kojima je radio navedeni liječnik odobrila su tri Pfizerova proizvoda. Nakon srpnja, plaćanja su prestala.

U optužnici stoji da je Pharmacia također imala u Hrvatskoj tzv. bonus program prema kojem je liječnicima koji su bili visoko pozicionirani u hrvatskim bolnicama plaćala postotak od Pharmacijinih lijekova koji su se koristili na odjelima tih liječnika. Dio je plaćan u novcu, dio putovanjima ili donacijama nekih proizvoda.

Iako je Pfizer Hrvatska završila s većinom isplata prema bonus programu nakon što je 2003. došlo do spajanja tvrtki, ipak je dopušteno da se program djelomično nastavi zbog jednog Pharmacijnog proizvoda do 2005. Također je iz optužnice vidljivo kako je postojala preporuka da se zbog povećanja prodaje jednog Pharmacijinog lijeka uđe u bonus program s liječnikom, i to nepisanim dogovorom, prema kojem se isplaćivao 12-postotni iznos od prodaje lijeka. Osim toga, njemu i njegovim kolegama plaćali su se troškovi smještaja i hotela za sudjelovanje na kongresu u Lisabonu, a kupljen mu je i televizor koji se trebao koristiti u liječničkoj ordinaciji.

Utvrđeno je da su zaposlenici Pfizera u Hrvatskoj učinili sve da prikriju pravu prirodu tih transakcija, lažno ih prikazujući kao konvencije, darove, stručne službe... i drugim opisima.

U Hrvatskoj se prije osam godina bila podigla velika galama oko ovih istih optužbi, a prema nekim informacijama, sve je bilo stiglo i do Državnog odvjetništva, ali se jednako tako prašina ubrzo slegla i nikakvih sudskih procesa nije bilo.

Nažalost, svaki put kad neka farmaceutska tvrtka plati ceh zbog sramnog marketinga i lažnog predstavljanja učinkovitosti svojih lijekova, stižu ista obećanja koja vrijede do prve prilike.

www.jutarnji.hr

You need Adobe Flash Player to view this.
Download it from Adobe.