SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
PROMJENE
 
Ovo su detalji mirovinske reforme
Autor/izvor: SEEbiz / Novi list
Datum objave: 23.09.2019. - 09:21:49
ZAGREB - Jutros će ministar Josip Aladrović i drugi čelnici Ministarstva rada i mirovinskog sustava na konzultativnom sastanku s predstavnicima sindikata i poslodavaca prezentirati prijedlog seta od nekoliko zakona iz oblasti radnog zakonodavstva čiji je glavni cilj omogućiti zaposlenima koji mogu i žele da rade i poslije navršene 65. godine života. 
Poslije sastanka taj će prijedlog biti dostupan cjelokupnoj javnosti i obavit će se javno savjetovanje u idućih 14 dana. U Ministarstvu do ponedjeljka ne žele govoriti o detaljima izmjene radnih zakona.

No, bit će moguće raditi i do 67. ili 68. navršene godine bez dogovora s poslodavcem, ali i do 70. godine ako poslodavac ima potrebu za tim radnikom. Time će se naravno pokušati nešto umanjiti ukupni trošak mirovina. Sada više od 13.000 umirovljenika koristi (novu) mogućnost da kao umirovljenici rade pola radnog vremena.
Prema izmjenama koje najavljuje Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, ako radnik želi ostati raditi nakon 65. godine a poslodavac nema potrebu za njim, najvjerojatnije će mu poslodavac morati isplatiti otpremninu za godine koje je još mogao raditi.

Svaki mjesec koji zaposlenik bude proveo u radu poslije navršenih 65 godina života bit će stimuliran s 0,34 posto većom budućom mirovinom, dakle i do četiri posto za godinu dana produljenog rada, piše Novi list.

Sveučilišni profesori i sada mogu raditi i poslije 65. godine ako za njima postoji potreba i ako »udovoljavaju kriterijima izvrsnosti« koji određuje Nacionalno vijeće za znanost. I liječnici i ostalo medicinsko osoblje mogu raditi dulje od 65 godina ako dobiju suglasnost ravnatelja i upravnog vijeća.

Kako doznajemo, danas neće još biti prezentirana i predložena izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, no što se toga tiče sve bi trebalo biti jasno i poznato. Budući da je premijer Andrej Plenković kazao da Vlada prihvaća sve zahtjeve referendumske Inicijative »67 je previše« to znači da će se pripremiti zakon u kojem se vraća dob za odlazak u mirovinu na 65 godina. Zatim, umjesto s 18 posto, odlazak u mirovinu sa 60 godina, to jest pet godina prije uvjeta za punu starosnu mirovinu, kažnjavat će se s trajnim smanjenjem mirovine za 12 posto. Za svaki mjesec ranijeg umirovljenja postotak penalizacije će opet biti mjesečno 0,2 posto a za jednu godinu, kao i do stupanja na snagu sadašnjeg zakona, bit će 2,4 posto.

Prijelazno razdoblje stjecanja prava na starosnu mirovinu sa 65 godina za žene završava 2029. godine i tada svi odlaze u mirovinu sa 65 godina. Sada žene mogu ići u starosnu mirovinu sa 62 godine i četiri mjeseca te najmanje 15 godina mirovinskog staža.

Također, dugogodišnji osiguranik ostvarivat će mirovinu bez penalizacije s navršenih 60 godina i 41 godinu staža.

Prosječni staž branitelja umirovljenika je 17 godina, a njihova prosječna mirovina je oko 2,3 puta veća od prosječne zaposleničke mirovine.

- Ovaj put nismo mogli strpati sve u istu priču, ali ubuduće ćemo na tome sigurno inzistirati. Povlaštene mirovine moraju iz mirovinskog sustava izaći u proračun. Jasno zašto, ne samo radi vidljivosti. Puno je lažnih mirovina, a drugo je pitanje omjera: te su mirovine prosječno dvostruko veće od mirovina ljudi s punim radnim stažem. To je problem svih nas, istaknuo je Vilim Ribić, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.

Danas bi se trebala prezentirati procedura izmjena Zakona o radu, ali i nekih drugih zakona - Zakona o državnim službenicima, Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

Poznato je da mirovine u ovom trenutku ukupno koštaju oko 40 milijardi kuna godišnje. Oko 22 milijarde kuna prikupe se iz uplata mirovinskog doprinosa a preostalih 17-18 milijardi kuna pokriva se iz poreza, tj. državnog proračuna. Trošak ukupno 17 kategorija mirovina po posebnim propisima, tj. povlaštenih mirovina, iznosi oko 6 milijardi kuna godišnje.

U fondovima drugog mirovinskog stupa je nešto više od 100 milijardi kuna mirovinske štednje.

Čini se da će Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, biti jedini od čelnika triju sindikata iz Inicijative »67 je previše« koji će doći na današnji sastanak. On nam jučer kaže da kad se računa da trošak povlaštenih mirovina stoji oko 6 milijardi a isto toliko i »tranzicijski trošak« drugog mirovinskog stupa (pet posto izdvajanja iz bruto plaće) zajedno s kamatama koje plaćaju fondovima drugog stupa kad im ovi posude novce, onda je sada objektivni manjak za mirovine »samo« oko pet milijardi kuna. I još za neke najniže mirovine, kao zapravo socijalnu kategoriju, ide novac iz proračuna. A ni to, kaže Sever, naprosto nije realni trošak mirovinskog sustava i ne može se kao takav prikazivati.