SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
RJEŠENJA
 
Ovo je budući izgled Zračne luke Zadar
Autor/izvor: SEEbiz / zadarski.hr
Datum objave: 15.12.2019. - 22:22:15
ZADAR - Arhitektonski biro Ante Kuzmanić iz Splita dobio je prvu nagradu za projekt nove zadarske zračne luke u Zemuniku, a riječ je o golemom infrastrukturnom projektu vrijednom pola milijarde kuna, kojim će Zadar dobiti jedan od najsuvremenijih aerodroma u ovom dijelu Europe.

Kuzmanićev ured ima iskustva u planiranju velikih projekata, najsličniji ovome je projekt dubrovačke zračne luke, ali kad je riječ o ovom arhitektu i njegovim suradnicima, na čijem spominjanju uvijek inzistira, valja spomenuti kako su dobili u zadatak osmisliti i buduće najveće kupalište s naše strane Jadrana, splitski Žnjan, a već prije su im u "biografiji" i kupališna zgrada Bačvice, Muzej Sinjske alke i Alkarski dvori, Opća bolnica u Novoj Biloj, Obrtna tehnička škola, Nadbiskupsko sjemenište u Splitu, te niz stambeno-poslovnih sklopova.

Zračna luka u Zadru ipak je bila poseban izazov za iskusnog projektanta i njegov tim, a konkurencija na javnom natječaju bila je jaka; napomenimo kako je drugu nagradu dobio poljsko-njemačko-hrvatski stručni tim, treću skupina Krunoslava Šmita, dekana zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta, a četvrtu "momčad" pod vodstvom dvojice akademika, Velimira Neidharta i Branka Kincla.

Ugledni zadarski arhitekt Nikola Bašić, predsjednik ocjenjivačkog žirija, pojasnio je zbog čega je Kuzmanićev biro pogodio "u sridu".

– Sveobuhvatno sagledava postavljeni zadatak i s jednakom pažnjom superiorno rješava problem na svim razinama, od urbanizma i prometa do interijera i detalja. Ovakav strukturalistički pristup iskazuje se jednako zaokruženim i dovršenim ili nedovršenim u svakoj pojedinoj fazi izgradnje, što odgovara zahtjevima faznosti i kontinuiranom funkcioniranju terminala.

Probijanjem "crvotočina" u tkivo zgrade unosi se prirodno svjetlo u njezinu dubinu, a velike dimenzije aerodromskih čekaonica svode se na mjerilo mediteranskog "dnevnog boravka".

Posebno smo valorizirali pretakanje unutrašnjih prostora i vizualne prodore koji povezuju zemaljsku i zračnu stranu. Zgrada tako prestaje biti tehnička građevina i postaje dio pejzaža. Koncept energetske održivosti sadržan je i u arhitektonskom konceptu zgrade, koja jedan kompleksni infrastrukturni objekt unosi u krajolik metodom mimikrije – navodi akademik Bašić.

Arhitekt Kuzmanić rastumačio nam je njihov koncept zračne luke, koja je ove godine ponijela titulu hrvatskog rekordera po rastu broja putnika više od 30 posto, a konačni cilj im je 2,5 milijuna putnika godišnje. Zadarski aerodrom nije linijski i nema presjedanja, on je najčešće završno putničko odredište s velikim brojem niskotarifnih linija.

– Iz namjere da se nova zgrada proširi prema sjeveru, na prostor dijela današnje stajanke, proizlaze sve daljnje odluke urbanističkog rješenja šire zone. Jedan od glavnih zadataka je bio projektiranje u fazama. Krenuli smo od činjenice da je sortirnica prtljage "srce" aerodroma i kroz prve tri faze predvidjeli smo nadograđivanje na postojeću zgradu, kojoj je sortirnica u podzemnom dijelu i zbog normalnog funkcioniranja aerodroma ne može se odmah srušiti, pa tek u četvrtoj fazi "nestaje" stara zgrada.

Što se tiče konstruktivnih elemenata predložili smo strukturu centralnog stupa koji nosi šest heksagonalnih modula, koji se na taj način šire u svim smjerovima kao saće.

Drvene obloge, koje naglašavaju strukturu šesterokutnih modula teksturom i toplinom naglašavaju "prirodnost" rješenja. Posebno nas je zainteresirao pristup objektu, koji vodi kroz pet, šest kilometara borove šume koju smo svakako nastojali ne samo sačuvati nego i uklopiti, uvući je u projekt – kaže Zadarskom.hr arhitekt Kuzmanić.

Predviđeno je da se zračna luka poveže izravnom željezničkom prugom s lučkim terminalom Gaženica, a ta bi linija stizala u podzemlje aerodromskog parkirališta.

Pristup cestom omogućio bi se tunelom, pa bi tako legendarna zadarska prometnica koja se zatvarala kad ateriraju zrakoplovi otišla u povijest, odnosno pod zemlju.

Što se tiče estetike projekta, koji je privukao najviše pažnje, Kuzmanić pojašnjava kako je riječ o prostranoj dvoetažnoj zgradi, materijali bi bili čelik, staklo i drvo, a sve zajedno odaje dojam mirnoće.

– Posebnu pažnju posvetili smo energetskoj održivosti prema novim europskim propisima, koji određuju da zgrade stvaraju 30 posto vlastite energije. Tako bi cijeli krov nosio solarne ploče, uz vjetroelektrane i energetske pumpe, koje bi proizvodile 1500 kilovata električne energije – ističe Kuzmanić.

– Kroz "crvotočine" s krovišta zgrade skupljala bi se kišnica, koja bi zalijevala zelenilo u zgradi, pa bi uz puno prirodnog svjetla to doista bio pravi mediteranski tinel na 29 tisuća kvadrata, ugodan za putnike. Šupljine u krovištu ujedno su i konvektori za izmjenu toplog i hladnog zraka, postaju i vertikalne komunikacije umetanjem dizala, ali i "topovi" za ubacivanje svježeg zraka.