SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
INVESTICIJSKA KLIMA
 
Ograničeni dometi poboljšanog kreditnog rejtinga
Autor/izvor: Anja Tkalčević (za Glas Slavonije)
Datum objave: 07.04.2019. - 10:28:38
ANALIZA - Hrvatskoj je nakon sedam godina vraćen rejting (agencija Standard & Poor‘) u investicijsko područje, što možemo okarakterizirati kao pozitivnu promjenu. 

Povećanje kreditnog rejtinga nama je važno, ali njegov značaj je mnogo veći u upravljanju javnim dugom nego u promatranju kretanja investicija u Hrvatskoj.

Kreditni rejting za investicijsku klimu neće značiti mnogo ako se nastavi usporavanje gospodarske aktivnosti kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu, naravno usporavanje gospodarskog rasta imat će veće posljedice za zemlje s tržištima u nastajanju, kao što je Hrvatska. Osim toga, ako uzmemo u obzir probleme s kojima se susreće Italija u fiskalnom i gospodarskom smislu, a ona je jedan od vodećih hrvatskih trgovinskih partnera, ne možemo biti previše optimistični.

Također, došlo je i do smanjenja gospodarske aktivnosti i u Njemačkoj, iako dio usporavanja možemo pripisati prilagodbi izrazito jake i razvijene njemačke automobilske industrije na nove ekološke odredbe. Nepovoljnoj situaciji u zemljama unutar Europske unije zasigurno pridonosi i neizvjesna situacija oko Brexita.

S obzirom na to da je Hrvatska mala i otvorena ekonomija, moramo uzeti u obzir ne samo ono što se događa kod nas, nego i situaciju u zemljama naših najvećih trgovinskih partnera kako bismo mogli donijeti neke dugoročnije prognoze. Sukladno svemu navedenom robna razmjena bi se mogla dodatno usporiti, s druge strane došlo je i do niza poreznih izmjena i povoljnih kretanja na tržištu rada, što bi trebalo dovesti do porasta povjerenja potrošača, pa samim time i porasta same osobne potrošnje, ali i porasta uvoza, što bi prema podacima HNB-a trebalo dovesti do smanjenja viška na tekućem i kapitalnom računu.

Za dublji komentar o investicijama u Hrvatskoj važniji nam je pokazatelj Doing business (DB) indeks. Prema podacima Hrvatska je u 2019., u odnosu na 2018. godinu, pala za sedam mjesta, i trenutačno je 58. zemlja, od ukupno 190 koje se promatraju. Ono što bi nas trebalo zabrinuti jest činjenica da sve zemlje u okruženju imaju bolji plasman od Hrvatske, osim BiH. Najviše problema u poslovanju u Hrvatskoj je pravne, odnosno regulatorne prirode. Primjerice, nalazimo se na 159. mjestu prema izdavanju građevinskih dozvola, što nam ukazuje na složenost i dugotrajnost navedenog procesa u Hrvatskoj. 

Ono što je također zanimljivo da smo prema kriteriju pokretanja poslovanja 123. zemlja, dok se primjerice Albanija nalazi na 50. mjestu. Ono na čemu bi se definitivno trebalo poraditi to je ubrzavanje i pojednostavljenje birokratskih procesa s kojima se susreću investitori, jer prema navedenim pokazateljima očito je da je to jedan od glavnih problema.

Jedan od razloga povećanja rejtinga je i ostvareni višak proračuna u 2017. i 2018., međutim, prema podacima HNB-a u 2019. predviđa se manjak opće države u iznosu od oko -0,5 % BDP-a. Na prvi pogled fiskalna se situacija u Hrvatskoj čini stabilnom. U posljednje dvije godine zabilježen je suficit proračuna opće države, a udjel javnog duga u BDP-u postupno se smanjuje. Međutim, dublja analiza fiskalnih kretanja ukazuje na neka nepovoljna kretanja, Prvo, fiskalna konsolidacija u Hrvatskoj većinom provedena smanjenjem javnih investicija i povećanjem poreznog opterećenja, što se posebno odnosi na PDV. Empirijska istraživanja pokazuju da ovakve konsolidacijske mjere negativno utječu na gospodarsku aktivnost, pa se može reći da je Hrvatska vodila procikličku politiku u vrijeme recesije te da ju je produbila, a sada kada je gospodarski ciklus u fazi ekspanzije smanjuje se porezno opterećenje i rastu rashodi, što znači da se ponovno vodi prociklička politika i da se nesmotreno troše nužni amortizeri za buduće krize.

Također, važno je napomenuti da je i suficit u 2018. godini najvećim dijelom bio posljedica pozitivnih ekonomskih kretanja, a ne razborite fiskalne politike. Ciklički prilagođeni saldo već je u 2018. bio negativan, a u 2019. očekuje se njegovo dodatno pogoršanje. Troškovi financiranja u proteklim su godinama smanjeni zahvaljujući povoljnim vanjskim uvjetima, što je također omogućilo izbjegavanje nepopularnih mjera na rashodnoj strani proračuna. 
Međutim, očekivano usporavanje rasta već će u srednjem roku ponovno stvoriti snažan pritisak na hrvatske javne financije, pa će nositelji politike ponovno upasti u spiralu procikličke fiskalne politike, a reforme koje se ne provode sada u fazi ekspanzije morat će biti provedene u mnogo težim uvjetima. 

Anja Tkalčević asistentica je na katedri za ekonomiju i matematiku na Zagrebačkoj Školi Ekonomije i Managementa od 2015. godine. Završila je preddiplomski studij na ZŠEM-u 2014. godine, a MBA smjer Kvantitativne financije 2017. godine. Trenutačno je na doktorskom studiju u Ljubljani (FELU). Područje interesa je bihevioralna ekonomija, a prijedlog doktorske disertacije odnosi se na utjecaj ponašanja milenijalaca na mirovinski sustav, odnosno kako će ponašanja milenijalaca kao generacije danas utjecati na mirovinski sustav u budućnosti.