SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
 
POVEZANOST
 
Nogomet je pomogao njemačkoj i španjolskoj ekonomiji, hoće li i hrvatskoj?
Autor/izvor: SEEbiz / Slobodna Dalmacija
Datum objave: 20.07.2018. - 12:35:00
Zadnja izmjena: 20.07.2018. - 12:42:42
ZAGREB - Nakon svjetskog trijumfa "vatrenih" glavno je pitanje može li se i u kojoj mjeri njihov uspjeh dugoročno preliti i na naše gospodarstvo, odnosno može li se i kod nas ponoviti "čudo iz Berna" koje je pošlo za rukom Nijemcima 1954. godine.

Tada je, naime, na Svjetskom nogometnom prvenstvu ondašnja Zapadna Njemačka odigrala veličanstvenu utakmicu i u finalu pobijedila favoriziranu reprezentaciju Mađarske. Taj uspjeh Nijemcima je dao snažan vjetar u leđa, vratio im vjeru u vlastite potencijale i pokrenuo gospodarski rast.

S druge strane, neke su zemlje imale i daleko upečatljiviji pobjednički niz od Njemačke, a njihov BDP ne samo da nije rastao, nego je još kliznuo prema dolje.
Španjolcima, primjerice, ne samo da se nije dogodilo gospodarsko čudo, nego su unatoč nevjerojatnim nogometnim uspjesima koji su se nizali (2008. godine bili su europski nogometni prvaci, 2010. svjetski, pa opet 2012. europski) tih recesijskih godina bilježili sve lošije ekonomske rezultate. Analitičari tumače kako bi i u tim kriznim vremenima stopa i više pala da nije bilo pozitivnog nogometnog efekta.

Talijanima je nogomet napunio blagajnu. Kad su postali svjetski prvaci, došlo je do revizije stope rasta njihova gospodarstva. Tadašnje prognoze stopa rasta bile su oko 0,2 posto, pa su podignute na 1,7 posto, da bi na kraju Italija nakon osvajanja Svjetskog prvenstva imala gospodarski rast od 2 posto.

Zvonimir Savić, direktor sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK, komentirao je kako epski sportski rezultati imaju daleko veći učinak u malim zemljama, za koje se nije očekivalo da će postići takav uspjeh vrijedan divljenja, nego u velikima.

U Portugalu je, primjerice, prije dvije godine, kad je osvojio titulu europskog prvaka u nogometu, gospodarski rast bio 1,6 posto, a već godinu kasnije 2,8 posto, što je najveća stopa njihova gospodarskog rasta u zadnjih 17 godina.

– U manjim zemljama takav izniman svjetski sportski uspjeh djeluje homogenizirajuće na gospodarstvo i daje primjer malim poduzetnicima da i oni mogu doći iz male države i vani napraviti nešto. U inozemstvu će biti lakše prepoznati jer više ne dolaze iz zemlje koju netko traži po globusu i jedva je nalazi. Sada svi znaju za nju – objašnjava Savić.

U ovom trenutku od uspjeha hrvatskih nogometaša najveću kratkoročnu korist ubrali su ugostitelji i trgovci, a posredno će svoj dio kolača dobiti i državni proračun. Podaci o fiskalizaciji u zadnjih mjesec dana potvrđuju da je potrošnja u trgovini na malo, posebice u dane prije utakmica i na sam dan utakmica, u prosjeku porasla između 10 i 15 posto. U ugostiteljstvu je rekord postignut na dan polufinala u utakmici s Engleskom, kada je promet rastao 17 posto, dok je za vrijeme finala porast iznosio 13 posto.

Prema podacima HGK, potrošnja vezana uz velika sportska natjecanja raste oko 10 posto, i to najviše u kategorijama audio-vizualne tehnike, odnosno televizora, sportske opreme, navijačkih rekvizita, putnih aranžmana (čarter letova koji se organiziraju za odlaske na utakmice) i u kategoriji hrane i pića, prije svega grickalica, piva i ostalih alkoholnih pića.