SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
TRŽIŠTE RADA
 
Njemački poslodavci vape za radnicima
Autor/izvor: SEEbiz / Deutsche Welle
Datum objave: 24.08.2018. - 09:32:47
BERLIN - "Nikad nisam iskusila razdoblje u kojemu je bilo toliko teško naći radnike, a u ovom poslu sam preko 20 godina", kaže fizioterapeutkinja Susann Michel. "Jednostavno na tržištu nema nikoga tko ispunjava moje zahtjeve."

Michel je jedna od skoro 1.000 poduzetnika koji žive u selu Petershagen/Eggersdorf oko 10 kilometara istočno od ruba gradskog područja Berlina. Ono se nalazi u kraju punom šuma i jezera i osjetan je veliki rast broja pridošlica iz obližnje metropole koji se nadaju da će ovamo moći pobjeći od užurbanog gradskog života. U 1993. godini, kada su se dva susjedna sela udružila, imala su samo 8.000 stanovnika – sada ih imaju 15.000.

Više ljudi koji tamo žive znači i više ljudi koji tamo rade. Stoga se u Petershagen/Eggersdorfu gradi nekoliko poslovnih parkova, trgovačkih centara, a povećana je ponuda svih vrsta usluga.

Njemačka ekomonija cvate već duže vrijeme i pokazuje neke znakove "pregrijavanja". Nedostatak kvalificiranih radnika je, bez sumnje, jedan od tih znakova koji se osjeća u većini sektora - tako je i u Petershagen/Eggersdorfu.

Fizioterapeutkinja Susann Michel nije jedina koja očajnički traži adekvatno osoblje, s naglaskom na riječ "adekvatno". Uzmimo, na primjer, slučaj Peter-Ulricha Bartha. On je vlasnik popularnog frizerskog salona u selu, a cijene usluga su dovoljno niske da mogu privući veliki broj mušterija.

I Barth ima problem s nedostatkom radne snage. "To traje već nekoliko godina i zaista ne znam zašto", kaže on. "Na papiru frizera ima dovoljno, a regionalni zavod za zapošljavanje uspostavlja kontakt između njih i nas. Ali oni jednostavno ne dolaze ovamo tražiti posao."

Nedostatak motivacije potencijalnih kandidata za posao i zlatar Wolfgang Klemt vidi kao glavnu prepreku na današnjem tržištu rada. On tvrdi i da problem postoji već duže vrijeme, iako je sada doživio kulminaciju.

"Manjak radne snage osjetio se još prije 10 godina", kaže on. "Kao što možete pretpostaviti, u zlatarni su nam potrebni ljudi s adekvatnim obrazovanjem i ljudi koji su sposobni na kompetentan način komunicirati s kupcima. Osim toga, radno vrijeme je do 8 navečer, što je problem za mnoge ženske kandidate", dodaje Klemt.

"Ima ljudi koji žele raditi samo četiri sata dnevno i primati punu plaću – na žalost, mi tako nešto nemamo u ponudi", kaže Klemt u šali.

On smatra da su zahtjevi radnika prema poslodavcima u trenutnom ekonomskom ozračju postali sve veći. "Postoji dovoljno slobodnih radnih mjesta i ljudi mogu birati ono što im najbolje odgovara. Čak i ako nemaju posao, neće ostati gladni zahvaljujući svim pogodnostima za nezaposlene (u Njemačkoj, op.red.)."

Klemtove riječi potvrđuje i hotelijerka Nicole Erkner-Schössow. I ona traži odgovarajuće osoblje za svoj tim, ali do sada bez većeg uspjeha. Kaže da se spremnost ljudi da vrijedno rade znatno smanjila poslednjih godina, a posebno kod mladih ljudi.

"Pronaći mlade ljude koji bi radili disciplinirano je priličan izazov", priča ona. "Zato već dugo fokusiramo potragu za osobljem na starije od 40 godina."

Ovaj hotel u Petershagenu se čini kao odlično mjesto za rad - no ipak muku muči s potragom za kvalificiranom radnom snagom

Iako bi veliki broj poduzetnika u selu definitivno mogao zaposliti više ljudi, čini se da nema općevažećeg razloga zašto ne mogu. Neki od njih, poput krojača Holgera Mörickea, imaju svoje razloge zašto ne zapošljavaju više radnika.

"Ekonomija se neće uvijek razvijati kao sada", kaže on. "A kada se stvari ponovo pogoršaju, kako da se otarasim radnika koji mi više ne trebaju bez ikakvih problema?"

Poduzetnici u Petershagen/Eggersdorfu su, naravno, registrirali plan njemačke vlade za izmjenu Zakona o useljavanju kako bi se strancima olakšalo da se zaposle u najjačem motoru europskog gospodarstva s ciljem rješenja problema manjka od 1,6 milijuna kvalificiranih radnika.

"Polažem nadu u novi Zakon o useljavanju", kaže vlasnik Frizerskog salona Barth.

"Rado bismo zaposlili više stranaca, ali trenutno nam zavod za zapošljavanje ne šalje nikoga."

S ovim se slaže i hotelijerka Erkner-Schössov.

"Ljudi se obučavaju za rad u hotelima i restoranima i u drugim zemljama, stoga ne bi trebalo biti problema s njihovim vještinama – ostalo se može naučiti usput, uključujući i jezik."

Međutim, za zlatara Wolfganga Klemta jezična barijera je očito prevelika prepreka za strance. „Konačno, mi smo specijalizirani trgovci, naši zaposlenici moraju savjetovati mušterije o specifičnostima naših proizvoda. Moraju komunicirati s kupcima na savršenom njemačkom. Tako da, iskreno, ne vidim s novim zakonom nikakvo svjetlo na kraju tunela."