SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
SCENARIJI
 
Nagodba: Koliko će se naplatiti dobavljači, a koliko financijski vjerovnici?
Autor/izvor: SEEbiz / Jutarnji list
Datum objave: 24.05.2018. - 10:44:12
ZAGREB - Do 10. srpnja preostalo je još 48 dana i traje rat do zadnje lipe u pregovorima oko nagodbe vjerovnika pa smo pokušali dokučiti kakva je trenutačno situacija s matematikom pri potencijalnom glasovanju o nagodbi.

Ta matematika dobrim dijelom ovisi o tome tko će imati pravo glasa na Skupštini vjerovnika koju mora odobriti dvije trećine vjerovnika, odnosno 66 posto.

Proceduralno, međutim, još nije jasno hoće li se tih 66 posto odnositi na sve vjerovnike čije tražbine nisu osporene ili samo na vjerovnike koji će doći na ročište na kojem će glasati dio od 5700 Agrokorovih vjerovnika. Kažemo dio, jer prema sadašnjem stajalištu Trgovačkog suda, pravo glasa neće imati oko 2000 malih dobavljača kojima su plaćene sve tražbine, a i srednji i veliki dobavljači kojima je plaćen dio tražbina, sukladno tom stajalištu, ne bi trebali imati pravo glasa. Uz to, pitanje je hoće li pravo glasa imati kreditori iz roll upa kojima je refinancirano 480 milijuna eura starog duga, kao i dobavljači kojima je refinancirano 50 milijuna eura (neće pravo glasa imati ni  3,7 mlrd. kuna tražbina iz novog dijela roll upa, ali zasad ćemo ga računati kao da ima pravo glasa).

To je upitno stoga što su ti kreditori i dobavljači većinom refinanciranje proveli “svojim” novcem, ali su ipak formalno-pravno isplaćeni i s tim tražbinama onda ne bi trebali imati pravo glasa. Dakle, trenutna računica govori da je Agrokor ukupno dužan 58 milijardi kuna, od čega se 11 milijardi kuna odnosi na međusobna potraživanja kompanija tog koncerna, pa onda brojka pada na 47 milijardi kuna, piše Jutarnji list.

Potom je izvanredna uprava osporila 16 milijardi kuna, pa se računica tražbina s kojima vjerovnici mogu glasati spušta na 31 milijardu kuna. Nakon toga su vjerovnici između sebe osporili 10 milijardi kuna, pa dolazimo do iznosa od 21 milijardu kuna. Ako od toga oduzmemo oko 3,7 milijardi kuna plaćenih potraživanja dobavljačima, te oko 3,7 milijardi kuna refinanciranog kredita iz roll upa, dolazi se do brojke od samo 13,6 milijardi kuna, čiji vjerovnici trenutačno imaju pravo glasa.

To znači da bi za donošenje nagodbe putem dvotrećinske većine bilo potrebno samo nešto više od devet milijardi kuna. U tom scenariju financijski vjerovnici jedva mogu preglasati dobavljače, i to jedino ako im se pridruže domaće financijske institucije. To je scenarij do kojeg je došlo zbog osporavanja tražbina svih protiv svih i prethodne isplate dobavljača i roll upovaca. Međutim, sada je već sigurno da će izvanredna uprava povući osporavanja potraživanja Sberbank, pa se onda u igru vraća oko 8,5 milijardi kuna. Doduše, tu nije jasno je li bilo osporeno svih 8,5 milijardi kuna ili oko šest milijardi, ali baratat ćemo pretpostavkom da se u računicu vraća 8,5 milijardi kuna. U tom slučaju vjerovnici imaju tražbine s pravom glasa u vrijednosti od 22,1 milijardu kuna, a nagodba se može izglasati sa 14,8 milijardi kuna.

U tom kontekstu jasno je da povratak Sberbank ima golemu ulogu u postupku glasanja, jer financijski vjerovnici mogu sasvim lako nadglasati dobavljače. Uz to, ako izvanredna uprava sklopi dogovor s Adrisom i rovinjska tvrtka povuče osporavanje tražbine imatelja obveznica, tada se “oslobađa” još oko pet milijardi kuna tražbina obvezničara koje imaju pravo glasa (nisu u roll upu), pa se dolazi do ukupnih tražbina s kojima vjerovnici mogu glasati u iznosu od 27,1 milijardu kuna. Tada za izglasavanje nagodbe treba 18 milijardi kuna (ako od toga oduzmemo 3,7 mlrd. kuna za nagodbu će trebati samo 15 mlrd. kuna). Ovaj zadnji scenarij trebao bi biti i najizgledniji, jer teško da bi nagodba imala jači legitimitet ako ne bi glasali najveći financijski vjerovnici. 

Nadalje, zanimljivi su i podaci o relativnoj prosječnoj naplati pojedinih klasa vjerovnika. Neslužbeno, navodno će se dobavljači za robu i usluge do 10. srpnja namiriti, i to u gotovini, prosječno s oko 74 posto kada je riječ o starom i graničnom dugu. S dodatnom mogućom isplatom 80 milijuna eura graničnog duga u sljedeće četiri godine i pretvaranjem manjeg dijela potraživanja u vlasništvo to se penje na oko 80 posto. Međutim, kad se dobavljačima priključe i oni koji su mjenično i kreditno financirali Agrokor (oko tri mlrd. kuna potraživanja), onda stopa naplate klase dobavljača pada na 51 posto.

S druge strane, razlučni financijski vjerovnici bi naplatili u gotovini 100% potraživanja koja iznose oko 520 milijuna eura, osigurani financijski vjerovnici koji imaju minimalno pet sudužnika naplatili bi se prosječno po stopi od 48 posto (pretvaranjem potraživanja u vlasništvo), a oni koji ispunjavaju te uvjete i u roll up kreditu su, naplatit će 55%.  Sberbank bi se, pak, naplatio po stopi oko 50 posto (pretraživanje potraživanja u vlasništvo, osim 80 milijuna eura u gotovini), a neosigurani financijski vjerovnici imali bi stopu naplate od 17% (pretvaranjem potraživanja u vlasništvo).

Naplata vjerovnika

100% razlučni financijski vjerovnici
80%  dobavljači roba i usluga
55% vjerovnici u roll-upu
51% dobavljači za robe i usluge i dobavljači - kreditori
48% osigurani vjerovnici
17% neosigurani financijski i mjenični vjerovnici