SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
ZADUŽENOST
 
Na kraju lipnja bruto inozemni dug porastao na 84,7% BDP-a
Autor/izvor: RBA analize
Datum objave: 06.10.2019. - 08:59:42
ANALIZA - Prema posljednjim, revidiranim podacima središnje banke bruto inozemni dug Republike Hrvatske koji uključuje inozemni dug opće države, središnje banke, drugih monetarnih financijskih institucija, ostalih domaćih sektora te izravnih ulaganja, krajem lipnja 2019. iznosio je 44,6 mlrd eura ili 84,7% BDP-a. 

U odnosu na kraj 2018. godine kada je bruto inozemni dug u odnosu na BDP iznosio 82,9% bruto inozemni dug viši je za 1,85 mlrd ili 4,3%.

U strukturi duga najveći udio od gotovo 38% čine ostali sektori odnosno trgovačka društva koja su nakon trogodišnjeg razduživanja prema inozemstvu tijekom 2019. ponovno počeli bilježiti pozitivne godišnje stope rasta. Bruto inozemni dug trgovačkih društava na kraju lipnja iznosio je 16,9 mlrd kuna. S 14,6 mlrd eura udio bruto inozemnog duga opće države vratio se na 32,7%, dok druge monetarne institucije zbog snažnog dugogodišnjeg razduživanja u prethodnim godinama (2012. – 2018.) s 4,3 mlrd eura bruto inozemnih obveza zadržavaju svoj udio na oko 10% (9,6% u lipnju).

Prirast inozemnog duga u prvoj polovici ove godine generiran je povećanjem obveza javnog sektora čiji je ukupan bruto dug prema inozemnim vjerovnicima na kraju lipnja 2019. iznosio 18,3 mlrd eura što je 10% ili 1,65 mlrd više u odnosu na kraj prethodne godine. Nominalni iznos bruto inozemnog duga javnog sektora tako je dosegnu najvišu razinu od svibnja 2017. Unutar javnog sektora država je s 14,6 mlrd bila najveći dužnik u polugodišnji prirast duga od 613 mil. eura, dok je dug središnje banke s iznosom od 2,5 mlrd eura za 864 milijuna eura ili 52% viši u odnosu na kraj prošle godine. Povećanje obveza opće države dominantno je posljedica rasta obveza po izdanim dugoročnim vrijednosnim papirima.

(Negaratirani) dug privatnog sektora na kraju istog mjeseca iznosio je 26,2 mlrd eura ili 260 milijuna eura više u odnosu na stanje na kraju 2018. Navedeni prirast duga uglavnom je generiran zaduživanjem drugih monetarnih institucija (za dodatnih 215 mil. eura).