SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
ZDRAVSTVO
 
Marić: Hrvatski zdravstveni sustav je neodrživ
Autor/izvor: SEEbiz / Jutarnji list
Datum objave: 20.04.2019. - 11:03:25
ZAGREB - Program konvergencije Vlade za iduće trogodišnje razdoblje je kao dva najveća strukturna rizika naveo mirovinski i zdravstveni sustav, s tim da su oba ta rizika povezana s negativnim demografskim trendovima.

Ta ocjena Vlade došla je u trenutku kada sindikati organiziraju referendum o mirovinskoj reformi, ali i u periodu kada Zdravko Marić, ministar financija, u intervjuu za N1 kaže kako je Milan Kujundžić, ministar zdravstva, odličan ministar, ali da je zdravstveni sustav s preko sedam milijardi kuna duga - neodrživ, piše Jutarnji list.

Kada je riječ o demografskim kretanjima, u programu se navodi da će se, uspoređujući Europsku uniju i RH u razdoblju 2016. - 2070. preostali životni vijek u 65. godini života produljiti za 6,4 godine kod muškaraca i za 6,2 godine kod žena u RH, odnosno u EU 5,3 godine za muškarce i 5,1 godinu za žene. Pritom se navodi da je očekivano trajanje života pri rođenju u 2016. bilo 81,1 godinu za žene te 75 godina za muškarce, što je manje od prosjeka zemalja EU, gdje je očekivano trajanje života pri rođenju za žene bilo 83,7 godina, a za muškarce 78,3 godina. Međutim, podaci za RH govore o tendenciji rasta očekivanog trajanja života do 2070. za 9,4 godine za muškarce i 7,8 godina za žene, dok se u EU očekuje rast od 7,8 godina za muškarce, odnosno 6 godina za žene.

U tom kontekstu, rezultati dugoročnih projekcija za RH za razdoblje 2016. - 2070. pokazuju da bi se, bez uračunatih učinaka reforme koja je stupila na snagu početkom ove godine, rashodi za mirovine iz prvog stupa trebali smanjiti sa 10,6 posto BDP-a u 2016. na 6,8 posto BDP-a u 2070. Istovremeno bi se transferi iz državnog proračuna za pokrivanje manjka postupno smanjili s trenutnih 4,8 posto na oko 1,2 posto BDP-a do 2070. Rashodi za mirovine iz drugog stupa, pak, trebali bi se postupno povećati na 1,6 posto u 2070., što znači da bi ukupni rashodi za mirovine iz prvog i drugog stupa u 2070. godini iznosili 8,4 posto BDP-a. Dakle, makroekonomski gledano mirovinski sustav bi ostao održiv, ali po cijenu neprimjereno malih mirovina.

Zbog toga u Vladi tvrde da će mjere iz najnovije mirovinske reforme povećati primjerenost mirovina te, u skladu s tim, rashode za mirovine u prvom stupu. Udio rashoda za mirovine nastavit će se dugoročno smanjivati u BDP-u, ali će intenzitet smanjivanja biti manji nego prema propisima koji su važili do 2018. Stoga u Banskim dvorima i iz Ministarstva rada upozoravaju kako bi rušenje mirovinske reforme referendumskim zahtjevima ugrozilo održivost državnih financija i primjerenost visine mirovina iz rada.

Kada je u pitanju zdravstveni sustav, u programu konvergencije naglašava se da je, prema Izvješću o starenju Europske komisije, ukupna potrošnja za zdravstvo u RH 2016. iznosila 5,2 posto BDP-a, što je 1,6 postotnih bodova niže od prosjeka EU (6,8 posto). Uspoređujući promjene u potrošnji kroz vrijeme do 2070., udio planiranih troškova za zdravstvo u BDP-u na razini RH će rasti za 13 posto, što je jednako rastu na razini EU.

Zbog toga se još jednom ponavlja da se održivost zdravstvenog sustava planira postići smanjenjem višestrukog naručivanja medicinskih postupaka, smanjenjem lista čekanja, objedinjenom nabavom lijekova i medicinske opreme, standardizacijom i optimizacijom kriterija i postupaka dijagnostike, liječenja i praćenja pacijenata, kao i funkcionalnim spajanjem bolnica te formiranjem centara izvrsnosti u pojedinim bolnicama, kako na regionalnoj, tako i na nacionalnoj razini. Ipak, unatoč svim tim naporima, zdravstveni sustav kreira preveliki gubitak i dugove, pa je ministar financija izravno ustvrdio kako je ministar zdravlja odličan, ali da je sustav neodrživ. Cinici bi rekli da onda možda treba ostaviti ministra, a zamijeniti sustav.

Uz to, Zdravko Marić je izrijekom rekao da nitko više ne može tvrditi da sustav ne dobiva novac koji mu pripada temeljem određenih zakonskih propisa, navodeći kako je prilikom izlaska HZZO-a iz sustava državnog proračuna bilo rečeno da će se ti "dodatni" propisi ukinuti i da će se provesti jača racionalizacija poslovanja čitavog sustava. Međutim, niti su ti propisi ukinuti, niti se racionalizacija provodi na optimalan način, a izmjenama sustava doprinosa od ove godine zdravstvo dobiva još oko 700 milijuna kuna službeno više na papiru.

Ministar financija jasno je svima dao do znanja da je to, što se njega tiče, zadnji prihodovni impuls za prezaduženo zdravstvo i da je sada na ministru i HZZO-u da na rashodovnoj strani naprave optimizaciju troškova. Ali, kako stvari stoje, neće biti ništa čudno da zbog kašnjenja svih potrebnih mjera racionalizacije sustava i prije kraja ove godine u zdravstvo opet bude "dostavljeno" oko pola milijarde kuna iz državnog proračuna, kako bi pokrili dugovanja i akutne bolničke nabave. Tako je to kad je ministar odličan, a sustav neodrživ. I proces ide dalje, iako ministar financija kao linijski sudac mahnito maše zastavicom signalizirajući glavnom sucu duboko zaleđe.