SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
 
EUROSKEPSA
 
Lovrinčević o rastu broja euroskeptika: Nismo uspjeli, pa zato krivce tražimo drugdje
Autor/izvor: SEEbiz / Jutarnji list
Datum objave: 07.05.2018. - 20:53:01
ZAGREB - Hrvatima je godinama članstvo u EU bilo ideal, a na realizaciji tog cilja intenzivno su radile sve hrvatske vlade - kako one HDZ-ove tako i SDP-ove. No, danas, otprilike pet godina nakon što smo postali dio EU kluba, u Hrvatskoj se događa suprotan trend - jača euroskepticizam.

Pokazuju to kako istraživanja javnoga mnijenja tako i uspon pojedinih stranaka i pokreta, koji svoje protivljenje članstvu u EU i NATO-u pozicioniraju visoko u svojim programima. Posljednji u nizu je Živi zid, koji je, kako pokazuju ankete, prerastao u treću političku opciju u zemlji, a u kojem sasvim otvoreno ističu da žele izlazak Hrvatske iz EU i NATO-a.

I posljednja istraživanja Eurobarometra, ona iz studenog prošle godine, pokazala su da Hrvati polako okreću leđa EU. Štoviše, upravo je Hrvatska među članicama Unije u kojima je tijekom prošle godine značajno poraslo nepovjerenje prema EU, pokazalo je istraživanje Eurobarometra iz studenog 2017.

Pozitivan imidž EU je na jesen 2017. imala još kod samo 31 posto ispitanika u Hrvatskoj, što je znatno manje od prosjeka EU, koji je iznosio 40 posto. S druge strane, negativna percepcija EU prisutna je kod 18 posto ispitanika iz naše zemlje.

I to je, doduše, manje od prosjeka na razini Unije u cjelini, koji je iznosio 21 posto, kao što je manje nego u nizu drugih članica, poput Grčke, no svejedno zabrinjava rast euroskepticizma, i to nakon manje od pet godina članstva. Previše nade ne ulijeva ni udio “neutralaca” u hrvatskom društvu, koji je na jesen prošle godine, prema istraživanju Eurobarometra, iznosio čak 50 posto, što je, iza Latvije, najviše u EU.

To, zapravo, znači da svaki drugi Hrvat nije siguran je li članstvo u EU dobra ili loša stvar za njihovu zemlju.

- U posljednje vrijeme vidljiv je rast euroskepticizma u Hrvatskoj. No, nama se istodobno događaju dva suprotna trenda: dok s jedne strane raste euroskepticizam, s druge raste iseljavanje naših ljudi u druge članice EU, a među iseljenicima ima i euroskeptika - primjećuje Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta, piše Jutarnji list.

- Populističke stranke uglavnom pretendiraju na euroskeptike jer shvaćaju da građani teško mogu slijediti kompleksne politike koje se vode u EU. Podršku takvim pokretima dio građana doživljava i kao bunt protiv vladajuće politike - napominje Ivan Rimac, profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu i politički analitičar.

Dodaje da je na jačanje euroskepticizma utjecao i Brexit, kako u Hrvatskoj tako i u drugim članicama.

Naravno, u ovom nam trenutku još nedostaju detaljnije analize koje bi pokazale koji su pravi razlozi zbog kojih se dio hrvatske populacije okreće protiv EU i NATO-a i kojim su društvenim skupinama takve ideje više, a kojima manje prihvatljive. No, jasno je da su se euroskeptične poruke, koje su se dosad uglavnom mogle čuti na prosvjedima, sada preselile i u političku arenu, što preko Živog zida, što preko stranaka ekstremne desnice. U društvu su one pristune već odavno.
Stoga je pravo pitanje koji su pravi razlozi takvog rasta euroskepticizma u Hrvatskoj danas?

Naime, euroskepticizma je u Hrvatskoj bilo i u pretpristupnoj fazi, no njega su najvećim dijelom hranila pitanja poput suradnje s Haaškim sudom i oblika suradnje Hrvatske s ostalim zemljama u regiji. No, ta su pitanja ulaskom u EU ipak stavljena ad acta.

- Mislim da se tu više radi o razočaranju velikog dijela ljudi. Naime, očekivanja od članstva bila su velika, no Hrvatska je članstvo u EU slabo uspjela kapitalizirati. To se vidi i u politici: Hrvatska ima sporove s gotovo svim svojim susjedima i očekivalo se da će nam članstvo u EU tu ojačati pregovaračke pozicije. Sad se, međutim, pokazuje da se to nije dogodilo - ocjenjuje Lovrinčević.

Ipak, upozorava, EU se ne može optuživati za naše vlastite neuspjehe. Korupcija, nepotizam i nepoštivanje pravila samo su neki od problema koji koče hrvatsko društvo i zbog kojih su mnogi nezadovoljni, no krivca za to ipak ne možemo tražiti u Bruxellesu.

- Htjeli smo preko noći postati ono što kao društvo nismo i sada se suočavamo sa svojim vlastitim slabostima. No, umjesto da krivce tražimo u vlastitom dvorištu, tražimo ga drugdje, pa raste otpor prema EU. Slični procesi događat će se i u drugim zemljama europskog jugoistoka: nakon što pristupe Europskoj uniji, i one će imati svoje Žive zidove - smatra Lovrinčević.

U cijeloj priči postavlja se pitanje što bi Hrvatskoj zapravo donio izlazak iz EU, posebno u situaciji kada su sve zemlje u njezinu okruženju već članice Unije ili to žele postati.

- Takve ideje nisu baš produktivne za hrvatski razvoj - kaže Rimac.

Lovrinčević, pak, upozorava da je istupanje iz Europske unije u slučaju Hrvatske, kao i ostalih kontinetnalnih članica, ipak samo hipotetičko pitanje. Realizacija takvog scenarija Hrvatskoj bi donijela velike troškove.

- To bi zapravo značilo preokretanje društvene matrice. Troškovi izlaska iz Europske unije nesumnjivo bi bili veliki - zaključuje Lovrinčević.

Pojednostavljeno rečeno, može se reći da bi se radilo o avanturi s nesagledivim posljedicama, kako za život građana tako i za državu u cjelini.