GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Kupac Sava centra mora da spremi 75 miliona evra

Kupac Sava centra mora da spremi 75 miliona evra
CENA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 04.01.2020 / 20:47
Autor: SEEbiz / Politika.rs
BEOGRAD - Ako je Miroslav Mišković od Deda Mraza poželeo Sava centar u 2020. godini, želja bi mogla da mu bude uslišena. 

Jer, grad će sledeće nedelje oglasiti prodaju kongresnog kompleksa, za njega će tražiti ne manje od 25 miliona evra. Novi vlasnik će, u narednih pet godina, morati u obnovu da uloži dodatnih 50 miliona evra i moraće da priloži bankarsku garanciju koja će se aktivirati ako taj uslov ne ispuni, saznaje „Politika". Budući gazda neće smeti da menja namenu jer je zdanje arhitekte Stojana Maksimovića u postupku upisa u katalog kulturnih dobara.

Miškovićev „Delta holding", koji od 2016. pokušava da se domogne Sava centra, i pod ovim uslovima zainteresovan je za kupovinu objekta i daće svoju ponudu, potvrdili su juče za naš list u „Delti". Grad ovog puta kao da je sašio odelo po meri za kompaniju koja je već obnarodovala da je prema njenim procenama za rekonstrukciju centra potrebno najmanje 55 miliona evra. Osim toga, „Deltin" hotel „Kraun plaza" fizički je povezan sa Sava centrom što je sasvim dovoljan mamac za nju i nezanemarljiva prednost u odnosu na eventualno druge takmace.
Prethodni pokušaji Beograda da nađe partnera, potom koncesionara, propali su, a u svima njima „Delta" nije odustajala od kongresnog centraSve to je ušlo u računicu Miškovićeve kompanije koja već godinama pokušava da se uhvati u kolo sa gradom, dok bi on iz njega da izađe. Jer, grad je sa zdanjem u Ulici Milentija Popovića u debelom minusu – milione evra dao je iz budžeta na ime subvencija u poslednjih sedam godina, a od poreza na imovinu koji Sava centar sada kao gradsko preduzeće ne plaća, kasa Beograda prihodovala bi oko milion evra.

– Sa Sava centrom smo samo na gubitku. A on je neophodan Beogradu i zato novi kupac neće moći da mu menja namenu. On je od ključne važnosti za razvoj kongresnog turizma budući da takvi turisti dnevno troše dvostruko više novca od običnih. Novi vlasnik imaće obavezu da po povlašćenim cenama ustupa taj prostor gradu za određene manifestacije poput Festa – naglašava Goran Vesić, zamenik gradonačelnika.

Ali, iako bi se grad rado ratosiljao ovog trošadžije, i premda „Delta", da bi ga se domogla, sve vreme igra kako Beograd svira, već četiri godine Miškoviću nije pošlo za rukom da se u katastru upiše kao vlasnik Sava centra. Prvi put ova kompanija je izvisila još 2016. godine, kada je raspisan javni poziv za osnivanje zajedničkog privrednog društva u kome bi novi partner dobio 49 odsto vlasništva. Tada je, prvi i jedini put, u trci za ovom kongresnom dvoranom, „Delta" imala i konkurenta. U prvoj fazi postupka, dok su se davale neobavezujuće ponude, kao njen rival učestvovao je i konzorcijum Aerodroma „Nikola Tesla", „Beogradskog sajma" i „Energoprojekta". U drugoj i obavezujućoj fazi, ni pored četiri produžena roka za prijavljivanje, nijedna od ovih firmi nije se prijavila, a razlog je navodno bila izmenjena konkursna dokumentacija.

Konzorcijum, ali ni bilo koji drugi „Deltin" suparnik zainteresovan za Sava centar, više se u trci za kongresnom dvoranom nikada nije pojavio. Samo „Delta" je u niskom startu dočekala kraj 2017. godine i novi javni poziv u kojem se od potencijalnog ortaka očekivalo da kompletno renovira kongresnu i opštu infrastrukturu Sava centra „sa posebnim akcentom na mogućnost izgradnje novih kongresnih i drugih sadržaja, kao i unapređenje energetske efikasnosti objekta". Grad je tada tražio da partner ponudi najmanje 12,5 miliona evra, a „Delta" se odmah vratila u igru, spremna da da i dvostruko više para. Bez konkurenata ova kompanija lagano ulazi u drugu fazu u kojoj daje još širokogrudiji predlog – da za vreme ortakluka preuzme eventualne gubitke „Sava centra", a da eventualnu dobit podeli sa gradom.

„Ponuda koja se ne odbija" ipak nije preterano fascinirala gradsku komisiju za sprovođenje postupka traženja partnera. Odbačena je kao nepotpuna jer se ova firma nije nedvosmisleno izjasnila o tome koliko će zaposlenih preuzeti u novoosnovano zajedničko preduzeće. Ništa uspešniji nisu bili ni direktni pregovori u koje je grad sa „Deltom" ušao sredinom 2018. godine, a ubrzo je stigla vest da će sudbinu naše najveće kongresne dvorane rešiti koncesionar. On je, po najavama, trebalo da bude izabran do kraja 2019. godine, ali Gradska uprava opet je napravila fintu i ponovo promenila pravila igre.

Tagovi: Sava centar, Delta Holding, Miroslav Mišković
PROČITAJ I OVO
Slovenija: U veljači ponovno povećana vrijednost izvedenih građevinskih radova
GRAĐEVINA
Slovenija: U veljači ponovno povećana vrijednost izvedenih građevinskih radova
LJUBLJANA - Nakon pada u siječnju, vrijednost obavljenih građevinskih radova u Sloveniji ponovno je porasla u veljači. U odnosu na siječanj bio je veći za 6,3 posto, a od veljače prošle godine za 1 posto.
Njemačka: Sve više otkazanih stambenih projekata
STANOGRADNJA
Njemačka: Sve više otkazanih stambenih projekata
BERLIN - Građevinske tvrtke u Njemačkoj bilježe sve veći broj otkazivanja projekata stanogradnje. Udio tvrtki koje su suočene s otkazima dosegao je u ožujku gotovo petinu.
Beograd na vodi širi se na Novi Beograd i Čukaricu
PROSTORNI PLAN
Beograd na vodi širi se na Novi Beograd i Čukaricu
BEOGRAD - Beograd na vodi se širi na dodatnih 327 hektara i "prelazi Savu" - prema upravo objavljenoj Odluci o promeni Prostornog plana, proširiće se na Novi Beograd i Čukaricu, a obuhvatiće i dodatne parcele na području Savskog venca i Starog grada.
Njemački građevinari traže od vlade 23 milijarde eura za rješavanje stambene krize
ENORMNO
Njemački građevinari traže od vlade 23 milijarde eura za rješavanje stambene krize
BERLIN - Pad stanogradnje u Njemačkoj mogao bi omesti oporavak gospodarstva i produbiti političke podjele, upozorile su u četvrtak udruge građevinskih tvrtki, zatraživši od vlade 23 milijarde eura kako bi se riješila stambena kriza.
I prošle godine nastavljen rast cijena slovenskih nekretnina
CIJENE
I prošle godine nastavljen rast cijena slovenskih nekretnina
LJUBLJANA - U 2023. na slovenskom tržištu nekretnina drugu godinu zaredom nastavljen je silazni trend kupnje i prodaje stambenih nekretnina, dok su cijene nastavile rasti. Ove godine bi se, prema podacima Geodetske uprave Republike Slovenije, visok rast cijena mogao usporiti, a ponegdje i smanjiti. Nagli veliki pad cijena inače se ne očekuje.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE