SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
JAČANJE KUNE
 
Kuna jača, građani se sve više zadužuju u domaćoj valuti
Autor/izvor: SEEbiz / Večernji list
Datum objave: 28.06.2017. - 08:37:34
ZAGREB - Svaki drugi Hrvat koji uzima kredit zadužuje se u kunama, dok njih osam od deset koji štede preferiraju eure, domaća je realnost na novčanom tržištu. 

Dobra turistička sezona, pojačan priljev deviza iz europskih fondova te poboljšanja u robnoj razmjeni stalno pritišću na jačanje domaće valute, zbog čega HNB jedva drži tečaj na granici od 7,4. U prvom tjednu lipnja središnja je banka već dva puta intervenirala tako što je otkupila 374 milijuna eura i tako spriječila da tečaj otklizi prema 7,3 kuna za euro. 

U financijskom se svijetu očekuje slična intervencija HNB-a i idućih tjedana, pogotovo zato što će se pojačati priljev turističkih eura. Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke, ističe da je i ovih dana trgovina devizama na međubankarskom tržištu dosta skromna te da je ponuda deviza bitno veća od potražnje. Odluka domaćih građana da štede u eurima, a zadužuju se u kunama, za profesora ekonomije Ljubu Jurčića posve je racionalna. 

– Zbog stabilnosti cijena štednja u eurima je najmanje špekulativan potez, a na politici je da osigura da ti euri dođu od zarađenih prihoda, a ne od umjetnih transakcija banaka – komentira Jurčić za Večernji list

Dominacija valutne štednje pokazuje da građani i dalje više vjeruju euru nego domaćoj valuti bez obzira na to što su kamate za eursku oročenu štednju oko pola postotnog poena. 

– Banke nisu u poziciji da destimuliraju štednju u eurima jer bi to moglo dovesti do odljeva dijela klijenata i nacionalne štednje preko granice. Ako se zadrže sadašnji trendovi i potražnja za kunskim kreditima nastavi rasti, usklađivanje bilanci banka bit će izazovniji posao nego do sada. Takve bi dileme mogao riješiti ulazak Hrvatske u eurozonu, kaže Šantić. 

Kad je riječ o kreditima, HNB je objavio da je u travnju prosječna kamatna stopa na stare kredite bila 4,76 posto za stambene kredite u kunama, a 4,84 posto za stambene eurske kredite.

Kamata na potrošačke kredite u kunama bila je 8,19 posto, a u eurima 7,71%. Savjet HNB-a s ovomjesečne je sjednice poručio da nastavlja provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku kako bi došlo do ‘nastavka oporavka kreditne aktivnosti banaka’. HNB uočava da je u prvom tromjesečju došlo do povećanja manjka opće države, no to je u velikoj mjeri povezano s ranijom isplatom subvencija.