Kontroverzna Erdoganova ideja o novom Bosporu

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je poznat po svojoj sklonosti megalomanskim građevinskim projektima u Istanbulu: tu je nova zračna luka, najveća džamija u Turskoj ili tunel ispod Bospora.  Ali sve to nije ništa u usporedi sa njegovim najnovijim poduhvatom: gradnjom još jednog Bospora, Istanbulskog kanala.

Turska vlada dakle ne želi ništa manje nego kanal koji bi bio dodatak postojećem Bosporu koji prolazi kroz sredinu metropole Istanbula sa njegovih 16 milijuna stanovnika. Taj umjetni kanal bi treba protjecati sjevernim, europskim dijelom Istanbula i biti dug 45 kilometara kako bi i on bio pomorska veza između Crnog i Mramornog mora. Turska vlada tvrdi kako time želi manje brodova koji bi prolazili kroz Istanbul, a time i izbjeći moguće udese.

Već 2011. se počeo planirati takav kanal, ali je onda godinama stajao u ladici. No turska vlada je opet izvadila planove i Erdogan je najavio kako će ubrzo biti raspisan natječaj za gradnju kanala. Isto tako se tvrdi kako je tursko ministarstvo za okoliš i urbanizam provjerilo planove i smatra kako kanal neće ugrožavati okoliš.

Plan već godinama stoji u ladici jer bi i troškovi gradnje bili astronomski. Ali Erdogan svakako želi i takvim kanalom podići spomenik dobu svoje vladavine.

Ali Erdogan ima problema realizirati svoj najnoviji mega-projekta jer je u metropoli na Bosporu od lipnja novi odnos snaga. Gradonačelnik Istanbula je postao socijaldemokrat Ekrem Imamoglu, a time je on i nadležan za blagajnu grada. To je nešto posve novo: on je nakon 25 godina prvi gradonačelnik Istanbula koji nije član Erdoganove stranke AKP.

A novi gradonačelnik ne želi niti čuti za taj kanal, smatra ga „smrtonosnim" i „izdajom Istanbula". Tvrdi kako će se svih 16 milijuna građana Istanbula usprotiviti gradnji kanala. Nakon riječi, Imamoglu je i formalno otkazao sporazum o suradnji kojeg je prethodna gradska uprava dogovorila sa vladom u Ankari.

Ekrem Imamoglu je novi gradonačelnik Istanbula - i on ima potpuno drugačije mišljenje o kanalu nego predsjednik Erdogan.

Protivnici kanala, ne samo gradonačelnik nego i građani i znanstvenici, upozoravaju i na enormne troškove gradnje, ali i na nepovratne posljedice po okoliš. Čitav biosustav regije bi bio pogođen, upozorava stručnjak za okoliš Doganay Tolunay sa Sveučilišta Istanbul. Jer kanal bi trebao prolaziti preko glavnih izvora pitke vode za grad Istanbul, ali bi on promijenio i čitavu biologiju:

"Pustare na sjeveru grada su stanište zaštićenih vrsta drveća, tamo su potoci i pašnjaci koji su važni za ekosustav i dom su stotina vrsta biljaka i životinja", upozorava Tolunay.

To bi neminovno imalo i ekonomske posljedice jer bi bili ugroženi i ribari Crnog mora i tamošnji poljoprivrednici.

A onda su tu i astronomski troškovi: službeno je riječ o 11,5 milijardi eura, ali stručnjaci su uvjereni kako će on koštati mnogo više. Oporbena stranka CHP optužuje Erdogana kako ga očito nije briga za novac jer on dolazi iz džepova poreznih platiša Turske. Takvom novom kanalu „nedostaje i ekonomska opravdanost", smatra ekonomist Mustafa Sönmez.

Neosporno, Bospor jest glavni i jedini pomorski put između Crnog mora i Mediterana, ali on je i na najužem mjestu širok preko pola kilometara (660 metara). Na najdubljem mjestu je dubok 110 metara, makar su brodovi sa gazom većim od 15 metara obavezni Bosporom prolaziti samo po danu. Većina nesreća koje se i jesu dogodile su bile uzrokovane snažnom strujom kojom protječe morska voda kroz tjesnac zbog različite razine Crnog i Mramornog mora.

Protivnici umjetnog kanala upozoravaju kako je Istanbul ionako na tektonskom procjepu i kako bi kopanje tla moglo povećati opasnost od potresa. Službeni turski Ured za katastrofe i krizne situacije (AFAD) pak tvrdi kako se ne može dokazati povećana opasnost od zemljotresa zbog gradnje kanala. Ali bez obzira što tvrdi Ured, građani Istanbula žive u stalnom strahu od mogućeg potresa. Taj strah zastupa i novi gradonačelnik koji povrh toga tvrdi kako bi se golem dio Istanbula novim kanalom praktično pretvorio u otok gdje bi, u slučaju nedaće, ostalo zarobljeno osam milijuna stanovnika grada.

Gradonačelnik Imamoglu optužuje turskog predsjednika kako je već počela trgovina i kako se jeftino prodaje zemljište uz novi kanal arapskim investitorima - uključujući članove kraljevskih porodica. Erdoganova reakcija je bila pitanje: "Je li to zabranjeno? Kad bi to bili Hans i George, nitko se ne bi bunio."

Erdogan i turska vlada uvijek iznova naglašava kako taj projekt uopće nije u nadležnosti gradonačelnika Imamoglua i Istanbula, nego je to nacionalni projekt Turske. U svakom slučaju, to je projekt kojeg je Erdogan godinama nazivao svojim "snom" i nema nikakvog razumijevanja za nepovjerljive.

"Dopalo se to nekome ili ne, mi ćemo graditi Istanbulski kanal. Nećemo dopustiti ljudima bez vizije i ciljeva, bez ljubavi za našu domovinu da nas odvrate od ovog cilja", zariče se Erdogan. „Nikad se nećemo baviti zloćudnim primjedbama oporbe jer ne želimo izgubiti niti jednu jedinu sekundu."