SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
SPAS?
 
Kinezi bi mogli spasiti hrvatsku brodogradnju
Autor/izvor: Siniša Malus, sinisa.malus@seebiz.eu
Datum objave: 22.10.2018. - 09:03:55
ZAGREB - Organizacija UN-a za industrijski razvoj, Međunarodni centar za prijenos i promociju solarne tehnologije Hrvatsku (UNIDO-ISEC) 3. studenoga u Pekingu organizira investicijski forum kojemu će u fokusu biti Hrvatska. Po prvi puta jedna je država, Hrvatska, dobila čast i priznanje da bude u fokusu investicijskog foruma u organizaciji UNIDO-a.

UNIDO ISEC pripremio je 100 milijardi juana (13 milijardi eura) za ulaganje kao i za potpisivanje na forumu.

Zvuči kao "too good to be true" priča. No, priča je sasvim realna. Novac postoji i ugovori su već spremni za potpisivanje. Dapače, kao i obično kad su u pitanju kinesko-hrvatski ekonomski odnosi upravo je kineska strana ta koja diktira tempo i potiče suradnju.

Mnogi naši kineski gosti često su u čudu zbog toga što teško mogu shvatiti i prihvatiti da je njima do suradnje stalo više nego Hrvatskoj. No, i to se srećom mijenja u posljednjih godinu-dvije pa slobodno možemo reći kako će budućnost donijeti još mnoštvo pozitivnih priča na relaciji Hrvatska-Kina.

Među najvažnijim temama na investicijskom forumu u Pekingu bit će i brodogradnja. Posljednjih smo tjedana svjedoci vrlo traumatične priče koja bi mogla završiti i djelomičnim uništenjem nekad jedne od najvažnijih domaćih ekonomskih grana. Uljanik i 3. maj već neko vrijeme hodaju po rubu, a ni u Brodotrogiru situacija nije sjajna. Jasno, svakog potencijalnog investitora moglo bi odvratiti mnoštvo "korstura iz ormara" koji se kriju u Puli i Rijeci, ali to je već strateška odluka države koja mora stvoriti okvir (čitaj - očistiti bilance) u posrnulim kompanijama kako bi one bile atraktivnije potencijalnim partnerima.

Otkako se bavim poslom na privlačenju kineskih investicija, u nekoliko je navrata bile žive aktivnosti na kinesko-hrvatskoj suradnji u segmentu brodogradnje. I dok su ranije ti pokušaji bili usmjereni na gradnju određenih vrsta brodova za kineske naručitelje u hrvatskim brodogradilištima (prvenstveno Brodosplitu), ovoga je puta fokus na kineskom kapitalnom ulazu u restrukturiranje dijela domaćih škverova.

Otkud zapravo Kinezi kao potencijalni spasitelji domaće brodogradnje? Vjerojatno znate, sve do prije desetak godina, svjetskim brodograđevnim sektorom dominirali su Korejci. Posljednjih godina situacija se dramatično mijenja.

Od 725 ugovorenih brodova do kraja studenog 2017., sa 19,5 mil. cGT-a i 59,7 mil. tdw, ukupne vrijednosti 53,4 milijardi USD, najveći broj brodova ugovorila je Kina - 324, Kina je također vodeća po količini cGT-a (7,1 milijuna cGT), dok je po vrijednosti ugovorenih brodova vodeća Južna Koreja s 14,3 milijardi USD; hrvatska brodogradilišta su u 2017. godini ugovorila 4 (četiri) plovne jedinice, ukupne vrijednosti oko 192,5 mil. USD. Od ukupne količine ugovorenog brodovlja u 2017. godini (mjereno u cGT-ima), na tankere (uključivo tankere za kemikalije, sirovu naftu, naftne produkte) otpada oko 29 %, na brodove za rasuti teret otpada oko 25 %, na putničke brodove oko 16 %, na kontejnerske brodove oko 14 %, LNG plinske tankere oko 6 %, na offshore brodove oko 3 %, na LPG plinske tankere oko 2 %, te na RO-RO brodove oko 1 %, kažu podaci Hrvatske brodogradnje Jadranbrod d.d.

Svjetskoj knjizi narudžbi je bilo ukupno 3.857 brodova, s oko 226,9 milijuna dwt i oko 89,2 milijuna cGT. Vodeća svjetska brodograđevna zemlja je Kina s oko 42,4 % Knjige narudžbi (mjereno u dwt), odnosno oko 35,8 % (mjereno u cGT), a slijedi Japan s oko 26,2 % (u dwt) i 21,4 % (u cGT), te Južna Koreja s oko 24,1 % (mjereno u dwt) i 21,3 % (mjereno u cGT). Europska brodograđevna industrija zauzima 5. mjesto s oko 1,8 % Svjetske Knjige narudžbi (mjereno u dwt), dok mjereno u cGT-ima, s oko 14,6 % zauzima 4. poziciju, iza Kine, Južne Koreje i Japana.

U svjetskim razmjerima, od 2010. godine, zamjetan je silazni trend u količini isporučenih brodova, dok je to u hrvatskom slučaju počelo daleko ranije – od 2007. godine. Procjene su da će se ovakvo stanje na svjetskom tržištu stabilizirati i kretati u slijedećim godinama na razini od oko maksimalno 2.000 isporučenih brodova godišnje.

Dosadašnja uloga Kine u suradnji s europskim pa i ostalim svjetskim proizvođačima brodske opreme, koja je počivala na osnovi isporuke pojedine kineske opreme ili dijelova opreme, počela se mijenjati na način da se počele osnovati joint venture tvrtke, sa sjedištem u Kini.

Analiza koju je prije nedavno objavila tvrtka China Research & Intelligence ističe kako je kineska brodogradnja u odnosu na 2016. lani zabilježila 20-postotni rast tonaže isporučenih brodova dok su narudžbe povećane za čak 60 posto. Prema njihovim brojkama, kineska brodogradilišta trenutno drže iznad 40 posto udjela i u količinama isporučenih brodova, kao i u novim te postojećim narudžbama.

Među deset brodogradilišta s najvećim brojem novih narudžbi četiri ih dolazi iz Kine, a ako se gledaju isporučeni brodovi, među deset najvećih u svijetu pola ih je kineskih. No u analizi se dodaje kako je profitabilnost kineskih kompanija relativno niska zbog rasta cijena sirovina, rada i financiranja, dok se cijene brodova nisu previše mijenjale, što je znak da će u budućnosti među svjetskim brodogradilištima i dalje vladati vrlo oštra konkurencija. Uzme li se u obzir odlučnost Kineza da državnim subvencijama štite svoju industriju, Koreju bi lako mogla zadesiti ista sudbina koju je ona svojevremeno priuštila navozima u Poljskoj ili Hrvatskoj.

Kineska brodogradnja trenutno je u fazi radikalne promjene. Naime, potražnja trgovačkih brodova (okosnica kineske brodogradnje) doživjela je na svjetskom tržištu vrtoglavi pad od 82 posto, posebni segmenti u toj branši brodogradnje jednostavno su nestali s tržišta, pa se Kina našla u situaciji nužnosti radikalnog tehnološkog restrukturiranja.

Kina i dalje zadržava prvo mjesto s 31-postotnim udjelom u ukupnoj svjetskoj proizvodnji, no u stopu je slijedi Europska unija koja vlada s 27 posto tržišta. Slijedi Južna Koreja s 18 posto udjela, no valja znati da je ona 2016. zabilježila pad proizvodnje od šest posto. Zatim je tu i Japan s 15 posto udjela, uz zabilježeni pad proizvodnje u 2016. od čak 11 posto.

Posebno zabrinjavajući za europsku brodogradnju strateški je cilj Kine da njezina brodogradilišta do 2025. budu svjetski lider i u proizvodnji kruzera i putničkih brodova, na kojima je europska brodogradnja posljednjih godina opstala i drži 90 posto te profitabilne brodograđevne tržišne niše.

I na kraju - subvencije. Bez njih očito nećemo moći ni u bližoj budućnosti. Primjer nam zapravo daju i Kinezi. Vlasti u Pekingu su obilnim državnim subvencijama, jeftinim kreditima, niskim cijenama sirovina, materijala, energije i radne snage, kao i potcijenjenom nacionalnom valutom, osigurale da Kina postane vodeći svjetski proizvođač i u drugim industrijama - poput čelika i solarnih ploča.

Pozicija EU u globalnim okvirima posebno je teška. Kineska i korejska brodogradilišta ne odustaju od politike protekcionizma, a i tržište SAD-a je zatvoreno zbog tzv. Jonesovog zakona, pa bi i političari u članicama EU trebali uvidjeti važnost brodograđevne i pomorske industrije kao strateške.

Kina bi bila gotovo idealan partner hrvatskoj brodogradnji jer je odavno shvatila stratešku važnost brodogradnje, a što nije slučaj u Europi. Zato, kažu poznavatelji, ključna je jasna politička volja za održavanjem jake brodogradnje na Starom kontinentu. Nje zasad nema na vidiku pa zato u jednadžbu ulaze novi igrači, poput Kineza.

Projekti koji će biti predstavljeni u Pekingu

1. Donacija za poslijeratnu rekonstrukciju

2. Uspostava Europskog centra UNIDO ISEC u Hrvatskoj

3. Posebna gospodarska zona (uključujući skladišni i logistički centar, proizvodni park UNIDO ISEC, trajno mjesto održivog foruma United Nations-a, besplatni trgovački centar i sl.)

4. Zadarski lučki kontejnerski terminal

5. Zračna luka Zadar

6. Željeznica

7. Restrukturiranje brodogradnje

8. Prvi svjetski nacionalni stadion sa solarnom tehnologijom u suradnji s HNS-om

9. Sjedište filmske akademije

10. Urbanistički projekti u Krapinskim Toplicama

11. United Nation Tesla, suradnja šest instituta sa Sveučilištem u Zagrebu

12. Jedinstvena baza za proizvodnju morske soli

13. 5G tehnologija

14. Svjetlosni sezonski program zdravstvenog turizma u suradnji s Ministarstvom zdravstva i Ministarstvom turizma

15. Proizvodnja vina

16. Dok-Ing Energy