SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
POTEZI
 
Kina i Rusija žele odbaciti dolar
Autor/izvor: SEEbiz / Novi list
Datum objave: 09.12.2018. - 08:45:01
ZAGREB - Kina i Rusija dogovorile su ovih dana postupno stvaranje paralelnih platnih sustava koji će zaobići američki dolar i tako smanjiti njihovu izloženost sankcijama i pritiscima Washingtona. 

Dolar je u posljednjih pola stoljeća, upozoravaju, prerastao u glavnu svjetsku valutu, koja služi ne samo za plaćanja. Postao je ekonomsko sredstvo za uspostavu američke dominacije u svijetu i za pritiske na ostale zemlje.

Dogovor Pekinga i Moskve sklopljen je tijekom posjeta ruskog premijera Dmitrija Medvjedeva Kini u studenom, dok Rusija trpi ekonomske sankcije SAD-a i Europske unije i dok Kini prijeti zaoštravanje trgovinskog rata kojeg je pokrenuo Washington. Obje zemlje odlučile su povećati udio vlastitih valuta ne samo u međusobnoj trgovini, već i u međunarodnoj. Medvjedev je izjavio da su Kina i Rusija trebale takav platni sustav pokrenuti »još prije deset godina«.

Riječ je o prekretnici u međunarodnom financijskom sustavu, na koju se u srijedu osvrnuo i ruski predsjednik Putin, potvrdivši da Moskva zajedno s glavnim partnerima radi na stvaranju prekograničnih platnih sustava koji nisu ovisni o Društvu za međunarodnu međubankovnu financijsku telekomunikaciju (SWIFT). Putin tvrdi da Rusija nema drugog izlaza, piše Novi list.

– Mi nemamo za cilj odmaknuti se od dolara, mi smo na to prisiljeni. Budite sigurni da ćemo to i učiniti, poručio je Putin. Ne želimo napraviti ishitrene poteze koji bi nam pričinili štetu. Nemamo za cilj napustiti dolar, već je dolar taj koji nas napušta, tvrdi ruski predsjednik. »Nedovoljna stabilnost u dolarskim transakcijama nagoni mnoge od svjetskih ekonomija na pronalaženje alternativnih rezervnih valuta i na uspostavljanje platnih sustava neovisnih o dolaru«, upozorio je.

Najnoviji slučaj sankcija protiv Irana, uvedenih 5. studenoga, pokazao je da međunarodni platni sustav SWIFT, putem kojeg se odvijaju gotovo sve prekogranične transakcije u svijetu, može biti ubojito sredstvo u rukama SAD-a. Washington je nagnao SWIFT da isključi iranske banke iz međunarodnih financijskih transakcija, kako bi izolirao zemlju. Da SWIFT to nije htio učiniti, Washington je mogao upotrijebiti sankcije protiv neposlušnih pojedinaca u upravi tog sustava, koji ima sjedište u Belgiji, prema pisanju Financial Timesa.

Global Times, blizak političkom vodstvu u Pekingu, napisao je ovih dana da je stvaranje paralelnih platnih sustava »imperativ« za Kinu i Rusiju ako žele odgovoriti na hegemoniju dolara.

– To je zaista jako važan potez, jer uvijek postoji rizik od potpune ovisnosti o dolaru, ocjenjuje Chen Fengying, stručni suradnik u kineskom Institutu za suvremene međunarodne odnose. »Zbog hegemonije dolara, SAD može nanijeti štetu bilo kojoj zemlji i u bilo koje vrijeme, čak i američkim kompanijama«, dodaje Chen.
Međutim, mnogima se čini da su se Kina i Rusija prihvatile iznimno teškog posla. One ne mogu dovesti u pitanje upotrebu dolara koji je od sredine 1970-ih godina zavladao svjetskim financijskim sustavom. Oko dvije trećine valutnih rezervi zemalja u svijetu nalazi se u dolarima, kao što se i najveći dio međunarodne trgovine vodi u američkoj valuti. To je priznao i Putin, kad je sugerirao da bi nagli prekid s dolarom mogao nanijeti štetu i samoj Rusiji. To priznaju i kineski stručnjaci. Međutim, gospodarski utjecaj tih dviju zemalja u svijetu raste.

– Pojednostavljeno rečeno, ni juan, niti rubalj nisu postigli razinu internacionalizacije koja im daje moć kakvu trenutačno ima dolar, kaže Dong Dengxin, direktor Insituta za financije na Sveučilištu Wuhan. Zbog razmjerno male uloge Kine i Rusije u sadašnjem platnom sustavu, »realističnije je ograničiti udio upotrebe dolara« i tako smanjivati ovisnost o njemu, piše Global Times. Međutim, sve se to može ubrzati ako se nastavi američka zloupotreba dolarske hegemonije, upozorava Dong. Kina i Rusija nisu osamljene.

Turski predsjednik Tayyip Erdogan potvrdio je proteklog tjedna da će njegova zemlja nabaviti vrhunske ruske raketne obrambene sustave S-400, u vrijednosti od dvije milijarde dolara, ali ih neće platiti američkom valutom, nego rubljima ili turskim lirama. Usprkos protivljenju Washingtona, iste raketne sustave nabavit će i Indija, koja s Rusijom dogovara njihovo plaćanje rupijom.

Najnoviji udarac dolaru priredila je vlada Pakistana, nekadašnjeg važnog američkog saveznika u regiji, objavivši da će svoju opsežnu trgovinu s Kinom ubuduće voditi u juanima. Kako bi izbjegla posljedice američkih sankcija, vlada Venezuele također planira smanjiti ovisnost o dolaru i djelomice ga zamijeniti eurima i juanima. Na stvaranje paralelnog platnog sustava prisiljen je i Iran.

Budući da američke sankcije protiv Irana nanose štetu i ekonomskim interesima Europske unije, službeni Bruxelles, Pariz i Berlin također su najavili su mogućnost uvođenja paralelnog platnog sustava. Tako bi Unija zadržala dio trgovine s Iranom i pridružila se, na svoj način, inicijativama Kine i Rusije. Međutim, Unija zasad nije pokazala veliku upornost u tome, jer je zaokupljena unutarnjim nevoljama poput brexita i neposlušnosti Italije. Opterećena je i sve manjom kohezijom među članicama te nespremnošću za otvorene sukobe sa SAD-om. Svako zaoštravanje sukoba s Washingtonom, naime, može produbiti podjele među razigranim članicama EU-a, jer neke preispituju odnose s Amerikom, a druge ih učvršćuju.

Još tijekom 2016. godine Međunarodni monetarni fond je priznao kineski juan kao petu najvažniju valutu u svijetu. Stavio ga je u košaru svojih valutnih rezervi (specijalna prava vučenja), zajedno s dolarom, eurom, japanskim jenom i britanskom funtom. Velika gospodarstva poput Njemačke također su počela uključivati juan u svoje valutne rezerve. Međutim, američko-kineski trgovinski rat dodatno će pomoći širenju juana u međunarodnim transakcijama, piše honkonški South China Morning Post.

Važan korak prema internacionalizaciji juana dogodio se u ožujku ove godine, kada je Kina putem Šangajske burze omogućila trgovanje naftom u vlastitoj valuti. Time je stvorila konkurenciju dvjema poznatim zapadnim burzama - europskoj (Brent) i američkoj (West Texas Intermidiate, WTI) - na kojima se naftom trguje u dolarima. Putem Šangajske burze u rujnu se odvijalo već 15 posto svjetskog prometa »crnim zlatom«, tvrdi honkonški list. Kinezi su putem Honkonške burze kupili i Londonsku burzu metala (LME), putem koje se odvija lavovski dio trgovine sirovinama u svijetu. Odnedavno, ta burza omogućuje kupnju čelika, aluminija, bakra, cinka i ostalih sirovina u kineskoj valuti.

Ne treba zaboraviti da je Kina najveći svjetski uvoznik nafte i ostalih sirovina, nužnih za njezinu golemu industriju. Širenjem juana kao platežnog sredstva, Kinezi pripremaju teren kako bi se trgovina sirovinama mogla voditi slobodno, neovisno o trgovinskim ograničenjima koje uvodi američka vlada. Drugim riječima, agresivna trgovinska politika američkog predsjednika Donalda Trumpa i najnovije ekonomske sankcije protiv Irana, mogle bi ugroziti dominaciju dolara u svijetu, a time smanjiti utjecaj SAD-a na ponašanje ostalih zemalja.

– Dugoročni rezultat toga bit će daljnje potkopavanje hegemonije američkog dolara u međunarodnim plaćanjima, a dugoročni gubici SAD-a zbog izgubljenog nadređenog položaja bit će golemi, ocijenio je Kevin Dowd, britanski ekonomist, u razgovoru za Sputnik. Sličnog je mišljenja i Financial Times, koji je još proljetos poručio Washingtonu da »globalno bankarstvo nije američko leno«. Upozorio je Trumpa neka se opreznije ponaša, jer Kina i Rusija ne skrivaju želju da međunarodni platni sustav, pod kontrolom dolara, doživi slom.