SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
SIVA ZONA
 
Jedno je sigurno: Siva ekonomija nastavit će rast
Autor/izvor: SEEbiz / RSE
Datum objave: 05.01.2013. - 15:40:13
ZAGREB - Rast nezaposlenosti, recesija, proračunski rezovi. Rigorozne mjere štednje pogađaju mnoge u trenutku kada vlade nastoje oživjeti svoje posrnule ekonomije. Međutim, postoji jedan sektor koji doživljava bum. Ljudi sve više rade u sivoj ekonomiji kako bi opstali u teškim vremenima.
Sve je veća grupa ljudi koja traži utočište od ekonomske krize u Europi u sivoj ekonomiji. Riječ je o svijetu u kojemu ljudi rade poslove koji su legalni ali prikrivaju svoje prihode od poreznih vlasti. Za plaćanja u gotovom se ne daju potvrde, a prijavljuju se manja primanja od stvarnih, ako se uopće i prikazuju.

Prema podacima “VISA Europe”, međubankarske službe za kreditne kartice, rad na crno na starom kontinentu je povećan za pet posto u periodu od 2007. do 2011. godine, tako da je dostigao obujam od 2,2 tisuće milijardi eura.

Siva ekonomija ne uključuje tipične kriminalne aktivnosti kao što su trgovina narkoticima, reketiranje ili provale.

Friedrich Schneider sa Sveučilišta Johannes Kepler u Linzu, jedan od vodećih eksperata za sivu ekonomiju, ističe da je ova vrsta poslovanja najizraženija u Centralnoj i Istočnoj Europi, kao i na Mediteranu.

"U Istočnoj Europi, siva ekonomija je vrlo rasprostranjena u Bugarskoj i Rumunjskoj zbog slabog sistema upravljanja i razgranate korupcije, što je, na primjer, karakteristično i za Grčku”, rekao je Schneider.

Prema procjeni Svjetske banke, oko 32 posto ekonomskih aktivnosti u Bugarskoj se odvija u sivoj zoni, a 29 posto u Rumunjskoj, za razliku od samo 7 posto u Austriji.

Ljudi počinju raditi na crno kada shvate da ne mogu opstati u legalnoj ekonomiji. Često nastoje izbjeći, po njihovom mišljenju, previsoke poreze ili troškove poslovanja. I dok ovakav pristup može privremeno pomoći pojedincima, to je veliki izazov za države u kojima oni žive i rade.

Rad na crno lišava vlade ogromnih prihoda po osnovi poreza. U pojedinim zemljama, kao što je Italija, siva ekonomija je toliko narasla, da ako bi je oporezivala, vrlo brzo bi riješila problem dugova.

Naime, zbog izbegavanja plaćanja poreza talijanska državna kasa je lišena godišnje 340 milijardi eura, što znači da bi se za manje od osam godina mogao isplatiti državni dug koji iznosi 2,6 tisuća milijardi eura.

Međutim, malo je vjerojatno da će takav sretni ishod vidjeti talijanska ili bilo koja europska vlada. Da bi se oporezovala sva skrivena primanja, potrebne su drakonske mjere – što nijedna demokratski izabrana vlada ne može da nametne. Umjesto toga, pojedini eksperti smatraju da vlade moraju naučiti lekcije od svojih sivih ekonomija.

"Vlade moraju izvući pouke da nije rješenje u obrušavanju na rad na crno. Na kraju krajeva, želite da ljudi kupuju robe i usluge koje im omogućavaju bolji život. Pravi odgovor je da se smanje troškovi poslovanja u službenoj ekonomiji kako bi se legalizirale ove transakcije iz sive zone”, smatra Dalibor Rohač, ekonomist iz instituta Legatum čije je sjedište u Londonu.  

Mnogi ljudi bi želeli legalizirati svoje poslove iz sive zone, kada bi mogli da to sebi priuštiti, zato što rad na crno ima značajne nedostatke.

Time su, na primjer, lišeni mogućnosti da koriste usluge službenog sektora i institucija koje ubrzavaju i pojednostavljaju poslovanje. U sivoj ekonomiji se ne poštuju standardi koje neki proizvod mora zadovoljiti kao i procedure o sigurosti na poslu. Sporovi između poslovnih partnera se rešavaju izvan sudova, često nasilno.