Rastu duga opće države najviše je pridonio rast duga središnje države, i to njegove unutarnje komponente. Dug središnje države iznosio je 143,6 mlrd. kuna, što je rast od 14,2 mlrd. kuna u prva tri tromjesečja 2011., pri čemu 10,7 mlrd. kuna predstavlja rast njegove unutarnje komponente. Blagi rast je zabilježen i kod izvanproračunskih fondova, dok se lokalna država uglavnom razduživala te je smanjila dug za 85 mil. kuna.

Udio duga konsolidirane opće države dosegnuo je 44,8% BDP-a, a dodaju li se tome potencijalne obveze (jamstva, koja su dosegnula gotovo 14% BDP-a), udio javnog duga penje se na 58,7% BDP-a.

Očekujemo da je na kraju 2011. udio duga opće države u BDP-u iznosio 45% BDP-a (oko 59% BDP s uključenim jamstvima). U nastavku godine država ima razmjerno velike potrebe za refinanciranjem. U svibnju dospijeva domaća obveznica uz valutnu klauzulu nominalne vrijednosti 500 mil. eura. Nadalje, obveze po izdanim trezorskim zapisima trenutno iznose nešto više od 16 mlrd. kuna i više od 700 mil. eura, pri čemu najveći dio obveza dospijeva u prvoj polovini godine. Za izdanjem dvogodišnjeg trezorskog zapisa MF-a vjerojatno je posegnulo zbog produljenja roka vraćanja.

Nadalje, iz Ministarstva su se mogle čuti i najave izlaska na inozemna tržišta kapitala, što bi povoljno utjecalo i na stabilizaciju tečaja EUR/HRK. S obzirom na visoke potrebe države, u ovoj godini očekujemo nastavak rasta javnog duga, koji bi uz pretpostavku aktiviranja dijela jamstava mogao premašiti razinu od 50% BDP-a (preko 60% uzmu li se u obzir ukupna jamstva). U takvim uvjetima dodatan bi udarac bilo smanjenje kreditnog rejtinga, što bi povećalo troškove financiranja.