SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
ZADUŽENOST
 
Javni dug krajem rujna ispod 85% BDP-a
Autor/izvor: RBA analize
Datum objave: 05.01.2017. - 09:07:45
ANALIZA - Prema posljednjim podacima koje je objavio HNB, krajem rujna prošle godine ukupni javni dug (iskazan prema metodologiji ESA 2010) zabilježio je pad na mjesečnoj i godišnjoj razini spustivši se na razinu 289,1 mlrd. kuna odnosno 84,9% BDP-a (1,8 pb niže u odnosu na prosinac 2015.).

Tako je u usporedbi s kolovozom javni dug niži za 1,4 mlrd. kuna (mjesečni pad od 0,5%) dok je u odnosu na isti mjesec 2015. niži za 1,2 mlrd. kuna (0,4%) potvrđujući i sedmi mjesec zaredom pad na godišnjoj razini. Tijekom prva tri tromjesečja 2016. godine zamijećeno je smanjenje duga opće države koji je za 467 milijuna kuna (0,2%) niži u odnosu na prosinac 2015. Potonje je posljedica boljih rezultata u fiskalnoj statistici (zbog nižih proračunskih rashoda uz istovremeno solidno punjenje proračuna, podržano odličnim pokazateljima u turizmu).

Potonje potvrđuju i posljednji podaci Ministarstva financija prema kojima je u razdoblju od prvih devet mjeseci (prema metodologiji GFS 2001) zabilježen proračunski višak od 1,3 mlrd. kuna na razini konsolidirane opće države (gotovinsko načelo).

Manje potrebe države za zaduživanjem rezultirale su smanjenjem javnog duga, te je istovremeno nakon odgođenog plasmana državne obveznice na inozemnom tržištu došlo i do zamjetne promjene u strukturi financiranja državnog duga. Tako je krajem rujna vanjska komponenta javnog duga (109,8 mlrd. kuna) zabilježila pad na mjesečnoj i godišnjoj razini za 1,3% odnosno 7,1%. Poboljšani uvjeti zaduživanja na domaćem financijskom tržištu u uvjetima visoke likvidnosti (dodatno podržani ekspanzivnim mjerama središnje banke) poticajno su djelovali na zaduživanje države na domaćem tržištu. Posljedično, unutarnja komponenta javnog duga krajem rujna 2016. porasla je na 179,6 mlrd. kuna što je za 7,9 mlrd. kuna više u odnosu na prosinac 2015. (rast od 4,6%). Istovremeno je udio vanjske komponente u ukupnom javnom dugu pao s 40,8% (koliko je iznosio koncem 2015.) na 38% koncem rujna 2016.

Promatrajući prema instrumentima zaduživanja, krajem trećeg prošlogodišnjeg tromjesečja javni dug u obliku dugoročnih vrijednosnih papira iznosio je 168,3 mlrd. kuna čineći udio od 58,2% u ukupnom javnom dugu. U odnosu na kraj prošle godine, dug po osnovi dugoročnih vrijednosnica je porastao za 5,8 mlrd. kuna (3,6%). 
U istom promatranom razdoblju, javni dug po osnovi kratkoročnih dužničkih vrijednosnica iznosio je 17,6 mlrd. kuna čineći udio od 6,1% u ukupnom javnom dugu (6,4% niže u odnosu na kraj 2015.).

Istovremeno su državne obveze po kreditima iznosile 103,5 mlrd. kuna zabilježivši pad od preko 5 mlrd. kuna u odnosu na kraj prošle godine (4,6%). Obzirom na valutnu strukturu javnog duga, jačanje domaće valute u odnosu na euro također pridonosi nižem javnom dugu iskazanom u kunama. Nadolazeći podaci pokazat će da će koncem 2016. godine udio javnog duga u BDP-u po prvi puta nakon šest uzastopnih godina biti niži u odnosu na godinu ranije.