SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
POST FESTUM
 
Izbori u Hong Kongu: Rasplet kakav je malo tko očekivao
Autor/izvor: Branimir Vidmarović
Datum objave: 26.11.2019. - 19:29:00
Zadnja izmjena: 26.11.2019. - 19:29:18
KOLUMNA - Lokalni izbori u Hong Kongu završili su potpuno iznenađujuće. Uz dosad neviđenu izlaznost, veću od 70 posto, građani – ponajprije mladi – u lokalna su vijeća izabrali predstavnike koji se izjašnjavaju kao demokrati i čiji su politički svjetonazori daleki od službene politike Pekinga.

Pretpostavljalo se da će nakon gotovo pola godine prosvjeda oporbeni kandidati pojačati vodstvo. No ovakav tsunami koji je zapljusnuo grad i pomeo gotovo sve stare pro-pekinške vijećnike nitko nije očekivao.Lokalnim vijećima i zajednicama sada će upravljati mladi i svježi ljudi koji se nazivaju pro-demokratskima (Taj termin nije sasvim točan.

Jer, da Hong Kong ne funkcionira na demokratskim načelima i mehanizmima, ovakva velika smjena lokalnog vodstva jednostavno ne bi bila moguća). Ono što oporba i mladi zagovaraju je više autonomije — više samostalnog kreiranja ekonomskog, društvenog i kulturnog života grada, te manja uloga Pekinga u politici. Jedan od glavnih političkih problema ustrojstva Hong Konga za koji se zalaže oporba je uvođenje direktnog biranja izvršnog upravitelja grada te ukidanje filtera za kandidate koji nalaže Peking.

Lokalni izbori uvijek su bili nezanimljivi domaćoj, a kamoli svjetskoj javnosti i medijima. No, prosvjedi u Hong Kongu i sve hladniji odnosi između Washingtona i Pekinga utjecali su na percepciju važnosti izbora kao svojevrsnog referenduma (ne)povjerenja vladi Hong Konga i osobno izvršnoj upraviteljici. I sada, prema rezultatima izbora, čak 17 od 18 četvrti pripalo je oporbi. 

Što se sada može učiniti? 

Ne puno. Lokalna vijeća se bave konkretnim problemima pojedine gradske četvrti, poput parkova, igrališta, semafora, razine buke, fasada i tome slično. Opći proračun za lokalna vijeća je kap u moru čitavog gradskog proračuna; svega devetsto milijuna eura od sedamdesetak milijardi eura. Politički manevarski prostor i utjecaj lokalnih vijeća je vrlo uzak. Šest vijećnika ulazi u Zakonodavno vijeće grada, a 117 vijećnika ulazi u elektoralnu komisiju koja broji sveukupno tisuću dvjesto članova.

Na simboličkoj razini, ovo doista jest izraz nepovjerenja izvršnoj upraviteljici i vladi Hong Konga. No treba biti oprezan s takvom procjenom. Koliko god se činilo jasnim pa čak i logičnim da je ovo otvoreni prkos Pekingu i pljuska u lice Xi Jinpingu, to nije tako. Ovdje se radi prvenstveno o samom gradu i načinu na koji gradom upravljaju vlada i izvršna upraviteljica Carrie Lam. 

Građani, pogotovo mladi ljudi i novi birači (za ove izbore prijavilo se oko 400 tisuća novih birača) nisu zadovoljni načinom na koji se vlada angažirala oko prosvjeda i njihovog suzbijanja. Očito je i da se glasači solidariziraju s nekim, ili svima od ukupno pet prosvjedničkih zahtjeva. Radikalni prosvjedi frustriraju sve, ali je nezadovoljstvo upraviteljicom veće od nezadovoljstva prosvjedima.

Hongkongžani, pogotovo mladi, nezadovoljni su lošim uvjetima stanovanja, cijenama nekretnina i skupoćom života. Glavni razlog antipatija prema kontinentalnoj Kini je kineski novac i kompanije koji mijenjaju oblik grada: sve postaje skuplje, a obrti i poduzeća adaptiraju se na zahtjeve bogatih kineskih turista i kineske klijentele. Mladima se ne sviđa što je veliki biznis u čijim je rukama koncentrirana financijska moć grada u prisnim vezama s Pekingom. 

Ništa manje važno, Hongkongžani strahuju da bi SAD mogao ukinuti posebni carinski status grada i staviti grad u tarifni režim kakav se primjenjuje na Kinu. U tom slučaju, spas bi doista bio isključivo u Pekingu i kontinentalnoj Kini te bi u političkom smislu doista bilo besmisleno govoriti o bilo kakvoj autonomiji.

Novi sastav vijeća mogao bi imati blagotvoran učinak na rješavanje problema prosvjeda na miran i legitiman način, s obzirom da će se radikali koji uništavaju i pale sada naći u svojevrsnoj konfrontaciji sa svojim idejnim istomišljenicima čija je zadaća briga o infrastrukturi i životu u gradskim četvrtima. No zasad nema konkretnih najava obustave prosvjeda. 

Svi su svjesni klauzule „2047“ i činjenice da će te godine sustav prestati funkcionirati. Ali dok ne svane taj dan pokušavaju očuvati autonomiju. Zato će oporba iskoristiti ovaj uspjeh kao odskočnu dasku za izbore za Zakonodavno vijeće koji su na rasporedu iduće godine. Od ukupno 70 mjesta, 40 se bira direktnim glasovanjem građana (ostalih 30 se biraju iz tzv. funkcionalnih biračkih okruga).