DiWagner
SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
KLASTER
 
Istarski maslinari udružuju se u klaster
Autor/izvor: SEEbiz / Glas Istre
Datum objave: 17.02.2017. - 08:52:30
VODNJAN - Hoće li se Klaster istarskih maslinara preregistrirati u proizvođačku organizaciju, tip udruživanja uobičajen u Europi, odlučit će skupštinari kroz desetak dana, ali svakako bi bilo dobro da to i učine te ostvare brojne pogodnosti. 

Rezime je to poruka s radionice održane u srijedu navečer u Vodnjanu u organizaciji Odjela za poljoprivredu Istarske županije, a na kojoj su brojnim maslinarima prednosti ovakvog udruživanja predstavili Tomislav Petrović, voditelj Odjela za ruralni razvoj Ministarstva poljoprivrede, Andrea Martonja Hitrec iz istog ministarstva, Milan Oplanić s porečkog Instituta za poljoprivredu i turizam, te županijski pročelnik Milan Antolović i Blanka Sinčić Pulić iz istog odjela. 

- Smisao proizvodne organizacije je koncentriranje proizvodnje i da proizvođači zajedno raspolažu količinama s kojima imaju jaču pregovaračku moć na tržištu, rekla je između ostalog Martonja Hitrec. 

Prednosti su i optimiziranje troškova, stabiliziranje cijene, provedbe istraživanja i razvijanje inicijative te pružanje tehničke podrške - od stručne službe, računovodstva i tako dalje. Uvjet da ministarstvo prihvati preregistraciju Klastera u Proizvodnu organizaciju je da ima barem sedam članova, tri milijuna kuna vrijednosti utržene proizvodnje i, za maslinarstvo, minimalno 150 hektara tla. Razlog zbog čega se treba požuriti s ovakvim udruživanjem je taj što se troškovi njegova poslovanja, uz mogućnosti korištenja državnih potpora, mogu pokriti aktualnom Mjerom M09 "Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija" iz Programa ruralnog razvoja. I to u cijelosti za prvih pet godina djelovanja. Upravo te mogućnosti predstavio je Petrović navevši da ta mjera omogućuje pokrivanje troškova pripreme proizvoda za tržište i nastupa na tržištu, troškove najma, bruto plaća zaposlenika, nabavke opreme i tehnologije, i tako dalje. Prihvatljivi troškovi financiraju se potporama kroz pet rata u pet godina - u prvoj rati s deset posto godišnje vrijednosti utržene proizvodnje, ali ne više od 100.000 eura. 

Oplanić je dopunio da bi stoga optimalno bilo, žele li se troškovi u cijelosti pokriti potporama, da utržena proizvodnja organizacije iznosi 7,5 milijuna kuna, a ne tri milijuna koliko je uvjet, jer deset posto od toga iznosi upravo maksimalno prihvatljivih sto tisuća eura. Zanimljivost za maslinare je da u Proizvodnu organizaciju mogu unijeti svojevoljnu količinu proizvodnje, no svakako bi udruženju odgovaralo da to bude što veći udio. Uključivanjem u Proizvodnu organizaciju, rekao je Petrović odgovarajući na pitanja, ne znači da se pojedini poljoprivrednik odriče sudjelovanja na natječajima na kojima se nadmeće i njegova proizvodna organizacija. 

- Vi ćete i dalje svoje masline nositi u uljare na preradu, vaše ulje će i dalje dolaziti do kupca. Fizički se ništa neće mijenjati, a promjene su u administrativnom dijelu. Ulje ćete s računom isporučiti organizaciji, ona će ga isporučiti kupcu i preuzeti novac, a vama će ga predati u punom iznosu. Time nitko ne gubi, a proizvodna organizacija cjelokupno poslovanje koje služi kao podrška maslinarima, financira iz potpora u prvih pet godina, objasnio je Oplanić. 

Antolović ga je dopunio i da objedinjenom nabavom gnojiva ili zaštitnih sredstava za sve maslinare Istre cijena troškova znatno pada, a ostane li Proizvodnoj organizaciji "samo kuna po kilogramu", kako se slikovito izrazio, omogućuje joj daljnje financiranje poslovanja.

- Do kraja godine imat ćemo zaštićenu izvornost istarskog maslinovog ulja i u toj varijanti treba koristiti sve benefite koji su nam na raspolaganju za proračunsko razdoblje 2021.-2027. da bi, a to je naš cilj, stvorili najbolju maslinarsku regiju u Europi. Ali vi to morate prihvatiti sada, ako ne, onda tek za deset godina. I morate odbaciti neke svoje taštine, poručio je maslinarima Antolović zagovarajući ovakav tip udruživanja, inače prvi primjer na području Istre.

Djelovanje organizacija širilo bi se i na slovenski i liburnijski dio Istre. Uloga Maslinarskog centra u Vodnjanu, rekao je, bila bi rješavanje tržnih viškova članova buduće proizvodne organizacije. Na komentar publike da tržnih viškova baš i nema, Antolović je naveo da je sada u Istri 5.000 hektara pod maslinama, ali da je ta brojka svake godine, dolaskom mladih maslina u rod, veća za novih 300 hektara.

- Sada nije alarmantno, ali za tri godine s uvjetima kao lani imat ćemo dva puta više ulja, i tad će trebati riješiti problem plasmana istarskog maslinovog ulja, a da se ne dogodi smanjenje cijene, rekao je pročelnik.

Petrović je, odgovarajući na pitanja iz publike, naveo da proizvodnim organizacijama na raspolaganju stoje i druge mjere iz Programa ruralnog razvoja, a u budućnosti bit će ih i više.