SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
ZNAČAJ ISELJENIKA
 
Iseljeništvo može biti akcelerator izlaska iz gospodarske krize
Autor/izvor: dr. sc. Damir Kušen
Datum objave: 02.10.2013. - 18:23:39
KOLUMNA - Mogu li iseljenici sustavno pomoći u jačanju inovacijskih potencijala, prijenosa znanja i novih tehnologija te podizanju gospodarske konkurentnosti matičnih zemalja i tako pridonijeti bržem izlasku iz gospodarske krize?
Prema posljednjim podacima UN-a preko 232 milijuna ljudi u svijetu danas živi i radi izvan matične domovine, što predstavlja oko 3,2 posto ukupne svjetske populacije. Fenomen globalizacije i trend povećanja mobilnosti i lakšeg preseljenja i zapošljavanja u nekoj drugoj zemlji rezultirao je da se u posljednjih dvadesetak godina broj migranata u svijetu povećao za čak 80 milijuna. Toj temi posvećen je i poseban skup koji se ovih dana održava na marginama zasjedanja skupštine UN-a  koji kroz ”Dijalog o međunarodnim migracijama” pokušava pronaći optimalni model kojim bi migracija donosila pozitivne učinke i zemlji iz koje se iseljava i zemljama primateljicama.

Gospodarska kriza i povećanje nezaposlenosti ključni su čimbenici iseljavanja u druge zemlje. Europu je tako tijekom 2008-09. godine napustilo tisuće njezinih građana koji su perspektivu za bolji život potražili u dalekim preko-oceanskim zemljama. Među njima je naravno i veliki broj visoko-školovanih čiji gubitak u njihovim matičnim zemljama dodatno smanjuje akademske potencijale, često neophodne za jačanje konkurentnosti gospodarstva, upravo onog prioriteta koji je ključan za lakši i brži izlazak iz krize. Od europskih zemalja iz kojih su 2010. godine najviše proporcionalno emigrirali visoko-školovani kadrovi na prvom mjestu je Makedonija (29%), BiH (24%), Rumunjska (12%) i Albanija (9%). Naravno da je gubitak kvalitetno školovanih ljudi veliki udarac za nacionalno gospodarstvo i tehnološki razvoj tih zemalja.

Uloga iseljeništva ili dijaspore uvijek je imala veliki značaj na ekonomski razvoj matične zemlje. Odlaskom dijela stanovništva smanjivali su se ljudski resursi, a time i gospodarski potencijal zemlje. Naravno da je njihov odlazak u pravilu upravo i bio motiviran teškim ekonomskim i političkim uvjetima u matičnoj zemlji, nemogućnosti zapošljavanja, prisilnim potiskivanjem izražavanja vlastitog identiteta, slobode mišljenja i dostojanstvenog života. Značajan dio iseljenika ostao je vezan uz svoju matičnu domovinu, kroz angažiranje u različitim društvima, klubovima i udrugama, kroz česte posjete, ali i konkretnu pomoć koju šalju, kako matičnoj državi, tako i članovima uže ili šire obitelji koji su ostali u domovini.

Doznake kao značajni faktor podizanja standarda života
U vodećim razvijenim zemljama svijeta iz godine u godinu pristiže sve veći broj useljenika. U Europskoj uniji danas živi oko 33 milijuna stranaca, odnosno oko 6.5% ukupnog stanovništva, dok ih je 9.6% rođeno izvan. Oko 3.8 milijuna migranata iz EU članica živi danas u SAD, što međutim čini tek ispod 6 posto ukupnog broja tamošnjih imigranata. Velika većina migranata u EU i SAD dolazi iz manje razvijenih zemalja i naravno da svoje zarade jednim značajnim dijelom oni vraćaju u matične zemlje.

Svjetska banka sustavno prati kretanje visine doznaka koje strani državljani koji rade u drugim državama uplaćuju na privatne račune u svojim matičnim zemljama. Podaci za hrvatske državljane u inozemstvu pokazuju da je 2012. godine ukupni iznos doznaka na privatne račune u Hrvatsku iznosio čak 1.4 milijarde USD. Najviše je novca uplaćeno iz Njemačke (666 milijuna USD), zatim iz Australije (136 mil USD), SAD (88 mil USD), Austrije (87 mil USD), Kanade (84 mil USD), Francuske (60 mil USD), Švicarske (52 mil USD), Italije (50 mil USD), Slovenije (46 mil USD), te iz Velike Britanije (17 mil USD). U Srbiji je 2010. godine na račune svojih građana iz svijeta uplaćeno čak 5,6 milijardi USD. Naravno da taj iznos u velikoj mjeri poboljšava kupovnu moć građana i ima veliki utjecaj na nacionalnu ekonomiju. Uplate na račune građana samo su formalno registrirana sredstava i tek dio ukupnog transfera novca koji iseljenici uplaćuju u domovinu.  

Ukupno je u svijetu na privatne račune u matičnim zemljama 2012. godine uplaćeno doznaka u vrijednosti od čak 529 milijardi USD, od čega uvjerljivo najviše iz SAD, odnosno čak 123,3 milijarde USD. U SAD je 2011. godine bilo oko 44,5 milijuna stranih radnika, što naravno objašnjava vrlo visoke iznose uplaćenih doznaka. Iz drugih zemalja uplaćeno je znatno manje, iako se radi o iznosima koji su značajno podigli standard života u tim zemljama. Tako je iz Saudijske Arabije uplaćeno 28 milijardi USD, iz Kanade 24 milijarde, iz Velike Britanije 23,5 milijarde USD, iz Ujedinjenih Arapskih Emirata 20, Njemačke 21, Francuske 19, iz Španjolske 18.6, a iz Hong Konga 17 milijardi USD.

Zanimljivo je da su strani radnici koji rade u Hrvatskoj na račune u drugim zemljama iz kojih potječu 2012. godine uplatili ukupno čak 803 milijuna USD. To je značajno veći iznos nego što npr. strani radnici u Mađarskoj (560 mil USD), Slovačkoj (545 mil USD), Rumunjskoj (210 mil USD), Sloveniji (188 mil USD), u Bugarskoj (20 mil USD) ili u tri baltičke države uplaćuju na privatne račune u matičnim zemljama.

Koliko je značajni iznos doznaka pokazuje i podatak da u mnogim zemljama u razvoju, ali i u našoj regiji ukupni iznos doznaka na privatne račune u matičnu zemlju premašuje ukupni iznos svih stranih investicija, ali ponegdje i iznos cjelokupnog izvoza. Od 1995. do 2012. godine ukupni godišnji iznos uplaćenih sredstava na privatne račune u matičnim zemljama u svijetu je porastao gotovo 10 puta.

Uloga iseljeništva u transferu znanja i novih tehnologija
U vrijeme gospodarske krize, uloga iseljeništva dobiva još veći značaj. Države s brojnom dijasporom pokušavaju pronaći optimalni model njihovog animiranja u procesu gospodarskog oporavka zemlje. Škotska je npr. 2009. godine organizirala posebni program ”Inicijativa za dolazak kući” kojim je mobilizirala svoje iseljeništvo da te godine svakako posjeti Škotsku, čime je samo na prihodu od turizma uspjela zaraditi  86 milijuna USD. Međutim, znatno važniji rezultati ostvareni su kroz brojne programe, inicijative i aktivnosti usmjerene poticanju iseljeništva za ulaganje u škotsko gospodarstvo.

Irska je ove godine pod teretom gospodarske krize također organizirala posebnu inicijativu za privlačenje svog zaista brojnog iseljeništva. Tako je u svibnju u Dublinu i ostalim irskim gradovima organiziran mjesec druženja sa dijasporom kroz brojne kulturne, znanstvene i poslovne programe. Jedan od važnih ciljeva inicijative bio je i prijenos znanja, dobre prakse i iskustava u irsku privredu.

Oformljen je i posebni Irski međunarodni centar za dijasporu u kojem su sustavno predstavljana sva vrhunska postignuća irskog iseljeništva. Centar će ujedno služiti i kao hub za prenošenje novih tehnologija i znanstvenih spoznaja dostupnih irskom iseljeništvu te bolje povezivanje akademskih krugova sa industrijom s ciljem jačanja kompetitivnosti irske privrede. Poseban program ”Ngenireland” namijenjen je mladima u irskom iseljeništvu s naglaskom na njihov angažman u području znanosti i visokih tehnologija. Program ”ConnectIreland” te posebna vladina inicijativa ”Uspjeti u Irskoj” usmjereni su cjelokupnom irskom iseljeništvu i njezinom angažmanu u poticanju većeg zapošljavanja u Irskoj kroz otvaranje novih tvrtki i kreiranje novih radnih mjesta.

Zanimljiva studija sa američkog Duke sveučilišta pokazala je kako jedna osmina imigranata koji žive u SAD stvara jednu četvrtinu od ukupnih novih proizvoda u primjeni visokih tehnologija i jednu četvrtinu novih inženjerskih tvrtki. Studija sa Harvard Business School potvrdila je da američke tvrtke koje zapošljavaju veći broj kineskih radnika znatno lakše osnivaju novo poduzeće u Kini. Isto pravilo vrijedi i za prodor američkih proizvoda na tržišta zemalja iz kojih imigranti koji rade u nekoj tvrtki dolaze. Istraživanje provedeno u vodećem znanstveno-tehnološkom kompleksu u SAD pokazuje da je preko polovica stranih radnika u Silicon Valley osnovala vlastitu ili zajedničku tvrtku i u matičnoj zemlji. Njih preko 80 posto održava kontakte sa kolegama i stručnjacima u domovini.

Tajland je početkom 1990-ih godina pokrenuo inicijativu i projekt poticanja povratka znanstvenika koji su napustili zemlju (reverse brain drain). Posebna zaklada financijski je stimulirala povratak oko 40 svjetski priznatih znanstvenika, a u SAD, EU i Japanu osnovane su posebne udruge koje su okupljale tajlandske stručnjake te preuzele ulogu informiranja o svim povlasticama koje je vlada nudila onima koji se vrate u domovinu. Ključnu ulogu imalo je tajlandsko Ministarstvo znanosti i tehnologija.  

Indija je primjer zemlje koja je desetljećima trpila iznimno veliki gubitak školovanih inženjera koji su odlazili raditi u zapadne zemlje. No, od 1990-ih godina vlada je setom ekonomskih i poreznih mjera stvorila dobre i dovoljno atraktivne uvjete za stimuliranja povratka velikog broja indijskih školovanih emigranata natrag u domovinu. Indija je tada rapidno razvijala IT sektor i iskusni kadar koji je godinama radio u zapadnim zemljama iznimno je pomogao u razvoju tog sektora i pozicionirao Indiju u sam svjetski vrh proizvodnje softwarea i IT opreme. U promociji izvoza indijskog softwarea u SAD i zapadne zemlje upravo su pomogli svi oni koji su prije povratka u Indiju radili u tim zemljama i ostvarili dobre kontakte.

Treći Globalni forum dijaspore održan je u organizaciji USAID-a u svibnju 2013. g. u Washingtonu pod motom ”Gdje ideje susreću akciju”. Forum je zamišljen kao globalna platforma za jačanje povezanosti iseljeništva sa njihovim matičnim zemljama, primarno kroz aktivnosti koje vode podizanju razvojnih i inovacijskih potencijala u tim zemljama. Američko Ministarstvo vanjskih poslova (State Department) pokrenulo je 2011. godine posebnu inicijativu ”Globalnog saveza za angažiranje dijaspore” s ciljem povezivanja svih koji mogu pridonijeti jačanju inovacijskih potencijala, znanja te prijenosa novih tehnologija u njihove matične zemlje. Tako je Savez zamišljen kao katalizator poticanja okupljanja i boljeg umrežavanja iseljeništva, predstavnika državnih institucija, svih zainteresiranih za javno-privatno partnerstvo ili ulaganje u gospodarstvo ili znanstveno-istraživački rad u matičnim zemljama iz kojih iseljenici dolaze.

Hrvatsko iseljeništvo i prijenos znanja, iskustva i visokih tehnologija
Iznimno veliko hrvatsko iseljeništvo sigurno predstavlja značajni ljudski i stručni potencijal koji u uvjetima stimuliranja prijenosa znanja, iskustva i novih tehnologija može značajno pridonijeti bržem oporavku i jačanju nacionalnog gospodarstva.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta pokrenulo je 2006. godine posebni fond ”Jedinstvo uz pomoć znanja” usmjeren na ujedinjavanje znanstvenog i profesionalnog potencijala domovinske i iseljene Hrvatske, te utemeljen na povezivanju, suradnji i kreativnosti u zajedničkoj izgradnji društva znanja. Glavni ciljevi fonda su poticati istraživački i znanstveni rad koji bi bio konkurentan na globalnoj razini, pomoći pri izgradnji neophodne znanstveno-istraživačke infrastrukture te podržati one projekte koji jačaju hrvatsko gospodarstvo. Tako  se iz fonda financira razvoj novih tehnoloških inovacija, patenata i komercijalnih aplikacija, kao i one tvrtke koje u proizvodnji primjenjuju nova znanja. Jedan od dugoročnih ciljeva jest i transformirati odljev mozgova (brain drain) u njihov priljev i povratak u zemlju (brain gain).

Angažman hrvatskih znanstvenika u okviru EU-Okvirnih programa pokazuje kako se broj međunarodnih projekata u kojima sudjeluju i naši znanstvenici s godinama sustavno povećava. Tako je za vrijeme 5. okvirnog programa (FP5) Hrvatska za 19 prihvaćenih projekata uspjela dobiti tek 280,000 eura, da bi u 6. Okvirom programu za provedbu 154 odobrena projekta dobila 15.2 milijuna eura, a u 7. Okvirnom programu za 232 projekta već 59 milijuna eura. No, koliko god to dobro zvučalo, potrebno je reći kako je postotak prihvaćenih projekata i dalje značajno ispod prosjeka EU, odnosno samo 17.2%. U pripremi novih projekata i apliciranju za financiranje iz programa „Horizon 2020“, koji je integrirao dosadašnje Okvirne programe sa nizom drugih znanstvenih i istraživačkih aktivnosti Hrvatskoj bi zaista koristilo iskustvo naših znanstvenika koji žive i rade po vodećim europskim institutima i znanstvenim centrima.

Obično se prilikom animiranja hrvatskog iseljeništva naglasak stavlja na njihovu financijsku snagu i poticanje na njihove investicije u hrvatsko gospodarstvo. Pri tome se možda premalo pažnje posvećuje upravo značaju transfera znanja, profesionalnog iskustva, upravljanja projektima, ali prijenosu novih tehnologija koje su sigurno potrebne hrvatskoj industriji.

Hrvatsko iseljeništvo krasi i viša razina poduzetništva i samoinicijative. Hrvatski iseljenici morali su se, naime, prilagoditi na život u potpuno novom okruženju, u pravilu polazeći od početka. Naravno da nije bilo nimalo lako strukturirati jedan potpuno novi pogled na svijet i u tome se snaći i pronaći svoje mjesto i šansu za prosperitet sebe i vlastite obitelji. To je, naravno, pokrenulo cjelokupni mehanizam jačanja njihovog poduzetničkog duha, mobilnosti, motiva za postignućem i slobode stvaralaštva. Poslovni milje u kojem su djelovali omogućio im je da njihov rad bude vidljiv i isplativ. Upravo zato, iseljeničko iskustvo, znanje i njihov angažman važni su potencijal mogućih pozitivnih promjena u zemljama njihovog podrijetla, a posebno u vrijeme težih gospodarskih kriza. Netko tko je uspješno prošao cjelokupnu vertikalu profesionalnog napredovanja, od teških fizičkih poslova do vlasništva tvrtke i upravljačkih pozicija i to u uvjetima vladavine prava i jasne zakonske regulative i poreznog sustava, sigurno predstavlja dobar model životnog i profesionalnog uspjeha, a njegovo iskustvo potrebno je, prije svega, svim tranzicijskim gospodarstvima.

Brojni uspješni poslovni projekti naših ljudi u inozemstvu trebali bi biti znatno više dostupni hrvatskoj javnosti jer služe kao dobri i inspirativni modeli i pozitivni primjeri kako se zaista može postići poslovna izvrsnost i visoka konkurentnost proizvodnje ukoliko postoje dobri uvjeti poslovanja, znanje i vještine upravljanja, korištenje konkurentnih tehnologija, te snažan poduzetnički duh. Poticaj na poduzetništvo i jačanje mobilnosti ideja, ljudi i kapitala ključni su za gospodarski rast.

Jačanje zajedništva domovinske i iseljene Hrvatske pokazalo je svu svoju snagu i briljantnost u obrani i stvaranju suverene neovisne države, a jačanjem zajedništva i partnerstva za prosperitet domovine, Hrvatska bi sasvim sigurno relativno brzo i lako zauzela prestižniju europsku poziciju koja joj po svim svojim potencijalima i pripada.