SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
PAD
 
Inozemni dug Hrvatske pao na 38,6 mlrd eura, najnižu razinu od 2008.
Autor/izvor: RBA analize
Datum objave: 07.12.2018. - 09:35:35
ANALIZA - Prema posljednjim podacima HNB-a bruto inozemni dug krajem kolovoza spustio se na 38,6 mlrd. eura što je najniža nominalna razina od listopada 2008. Uz mjesečno smanjenje za 758 mil. eura (-1,9%) u odnosu na kraj kolovoza 2017. bruto inozemni dug niži je za 990 mil. eura ili 2,5%. 

Dinamika godišnjeg pada inozemnog duga traje još od prosinca 2015. pri čemu je u odnosu na kraj 2017. bruto inozemni dug niži je za 1,4 mlrd. eura (-3,6%).
Smanjenje iznosa bruto inozemnog duga na kraju kolovoza ove godine u odnosu na mjesec ranije najvećim je dijelom posljedica smanjenja vanjskog duga središnje banke koji se spustio na 1,7 mlrd. eura (-8,5%) te drugih monetarnih kreditinih institucija (krajem kolovoza ino dug se spustio za 7,4% na 3,3 mlrd. kuna).

Prema navodima HNB-a, kreditne institucije su značajno poboljšalje svoju neto inozemnu poziciju što je uobičajeno tijekom ljetnjih mjeseci zahvaljujući snažnijem priljevu deviza tijekom središnjeg dijela turističke sezone. Osim toga, svoju inozemnu poziciju poboljšala je središnja država, nakon što je u srpnju otplatila dospjelu obveznicu.

Promatrano u odnosu na kraj kolovoza 2017. smanjenje vanjskog duga rezultat je smanjenja duga drugih monetarnih financijskih institucija, smanjenja inozemnog duga ostalih domaćih sektora te smanjenja ino duga središnje banke. Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem kolovoza se spustio na 13,6 mlrd. eura (-5,5% godišnje) nastavljajući pritom trend razduživanja koji na godišnjoj razini datira od siječnja 2016. godine.

Pri tome su navedena kretanja posljedica prvenstveno smanjenja dugoročnog duga koji u strukturi čini oko 90%, a na godišnjoj razini je niži za 1,2%. S druge strane bruto inozemni dug opće države sa udjelom od 35,7% u ukupnom vanjskom dugu krajem kolovoza iznosio je 13,8 mlrd. eura zabilježivši rast od 2,9% godišnje čime su, četvrti mjesec za redom nastavljene pozitivne godišnje stope rasta. Rast bruto inozemnog duga na godišnjoj razini zabilježen je i kod izravnih ulaganja. Izravna ulaganja bilježe pozitivnu godišnju stopu rasta od studenog 2016. koja je u srpnju iznosila 4,3%. Pri tome je njegova vrijednost dosegnula 6,3 mlrd. eura ili udio od 16,4%.

U odnosu na kraj 2017. padu bruto inozemnog duga doprinijele su sve kategorije izuzev ostalih domaćih sektora gdje je zabilježen blagi rast za 0,9%.

Do kraja godine očekujemo nastavak inozemnog razduživanja svih ključnih sektora. Tome svakako pridonosi rekordna razina likvidnosti na lokalnom financijskom tržištu (dodatno podržana najvećem deviznom intervencijom HNB-a održanom početkom prosinca) što omogućava realnom sektoru povećanje aktivnosti financiranjem iz domaćih izvora. Od 2012. godine i financijski je sektor znatno smanjio posudbe od inozemnih vjerovnika uslijed razmjerno jeftinijih domaćih depozita, visoke likvidnosti i još uvijek potisnute potražnje za kreditima. Slijedom toga, očekujemo nastavak pada udjela bruto inozemnog duga u BDP-u i u narednim godinama.