SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
DIPLOMACIJA I ENERGETIKA
 
Inicijativa tri mora u novoj fazi, i Njemačka želi postati članica
Autor/izvor: SEEbiz / Deutsche Welle
Datum objave: 18.09.2018. - 14:31:18
BUKUREŠT - Inicijativu tri mora pokrenule su prije dvije godine Hrvatska i Poljska, pri čemu je ova potonja članica Europske unije već između dva svjetska rata pokušala sličnim projektom (Intermarium) pojačati svoj utjecaja u prostoru između Baltika, Jadrana i Crnog mora.

U radu Inicijative tri mora sudjeluju baltičke zemlje, Estonija, Litva i Latvija, članice tzv. Višagradske skupine Poljska, Slovačka, Češka i Mađarska kao i Austrija, Slovenija, Bugarska, Rumunjska i Hrvatska. S izuzetkom Austrije, sve zemlje su Europskoj uniji pristupile nakon 2004. Na prvom susretu u Dubrovniku 2016. zemlje inicijative su se obvezale za bolju suradnju na području energetike i infrastrukture. Jedan od glavnih projekata bi pritom trebala biti Via Carpatia od Baltika do Soluna.

I Njemačka želi postati punopravna članica Inicijative tri mora. Danas je to u Bukureštu praktički potvrdio ministar vanjskih poslova Heiko Maas.

"Unutar EU je važan signal kad zemlja poput Njemačke ne gleda samo prema zapadu, već i u smjeru naših istočnih susjeda. To je naša nova istočna politika."

Daljnji projekt bi trebao biti izgradnja terminala za tekući plin na Krku u Hrvatskoj koji bi prije svega poslužio uvozu tekućeg plina iz SAD-a. Jer mnogim istočnoeuropskim zemljama je gradnja plinovoda Sjeverni tok 2, od Rusije do Njemačke, trn u oku. Mnogi strahuju od energetske ovisnosti o Rusiji. Politički impuls inicijativa je dobila 2017. posjetom američkog predsjednika Donalda Trumpa susretu na vrhu u Varšavi. Na aktualnom susretu predstavnici zemalja inicijative žele prije svega razmijeniti mišljenja s predstavnicima Europske unije i posebice s Njemačkom.

U radu susreta sudjeluju i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker. Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas je sudjelovao prvoga dana pri čemu je upozorio na opasnost podjele Europe.

"Europa se ne može podijeliti prema stranama svijeta, postoji samo jedna Europa", poručio je Maas.

Jer posebice na zapadu Europske unije se Inicijativa tri mora kritizira i na nju se gleda kao neku vrstu protuteže „starom jezgru Unije". Zato se već dulje vrijeme raspravlja o uključivanju Njemačke u rad inicijative, bilo kao zemlja partner ili punopravni član.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je da upravo Inicijativa tri mora treba smanjiti razlike između istoka i zapada Europe. Na gospodarskom forumu je predstavljeno 40 infrastrukturnih međunarodnih projekata vrijednih oko 40 milijarda eura. Hrvatska sudjeluje u njih 11.

Uoči susreta u Bukureštu rumunjski predsjednik Klaus Iohannis je objasnio kako Inicijativa tri mora mora pokazati smanjenje gospodarske razlike naspram zapadne Europe i da se mora profilirati kao aktivni instrument u procesu učvršćenja transatlantskih odnosa.

Zemlje članice inicijative su od samog početka naglašavale kako ne žele da se na njih gleda kao ne neku vrstu sigurnosnog koridora prema Rusiji. I zato postoji želja za intenziviranjem kontakata s Moskvom.

No sudionici ipak najviše priželjkuju dodatnu podršku Washingtona. Zato je u Bukureštu i američki ministar energetike Rick Perry. Američki predsjednik Donald Trump je u svom pismu rumunjskom predsjedniku Iohannisu osigurao daljnju podršku SAD-a Inicijativi tri mora.

Na summitu u Bukureštu se po prvi put paralelno održava i gospodarski forum na kojem dodatno sudjeluju i zemlje zapadnog Balkana kao i članice EU-ovog istočnog partnerstva Ukrajina, Moldavija i Gruzija. U radu skupa sudjeluju i predstavnici vodećih financijskih institucija poput Svjetske Banke, Europske investicijske banke kao i Europske banke za obnovu i razvoj.