SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
KRIPTOVALUTE
 
Ima li kraja uzletu bitcoina?
Autor/izvor: SEEbiz / Deutsche Welle
Datum objave: 14.12.2017. - 13:48:49
LONDON - Najrasprostranjenija svjetska kriptovaluta bitcoin bilježi rekordan rast. No njegova vrijednost nema veze s ekonomskom koristi, pa postoji opasnost od pucanja tog „mjehura od sapunice“.

„Svi fenomeni koji prate nastanak jednog 'mjehura od sapunice' su prisutni", rekao je za radio Deutschlandfunk Thomas Mayer, bivši glavni ekonomist banke Deutsche Bank: 

„Takvi mjehuri ne nastaju iz ničega. Ljudi su u svemu najprije prepoznali dobru priču. Takozvana blok-tehnologija, koja stoji iza verificiranja bitcoin-transakcija, je sjajna stvar. Ljudima se svidjela i počeli su kupovati sve više bitcoina. Cijena valute je rasla, počela je špekulantska groznica", objašnjava Mayer.

Prema njegovim riječima, enormna potražnja bitcoina povećava i cijenu transakcija. A zato se puno više mora raditi na kompjutorima. To pak usporava transakcije i time narušava jednu od glavnih prednosti čitave tehnologije. Osim toga, cijena bitcoina u ovom trenutku nema veze s njihovom ekonomskom koristi. Thomas Mayer, kao predstavnik klasičnog bankarskog sustava koji u bitcoinu vidi prijetnju, gaji veliku skepsu prema toj valuti.

Virtualna valuta koja se koristi neovisno od središnjih i svih ostalih vrsta banaka ima svoje prednosti: svatko može kupiti bitcoine i držati ih u virtualnom novčaniku, iz kojeg ih onda može prebaciti drugima (na primjer, firmi od koje nešto kupuje) ili će u njega dobivati bitcoine od drugih korisnika. Svaka transakcija se obavlja bez posredovanja banaka i odgovara primopredaji gotovog novca.

Trenutno mnogo firmi prihvaća bitcoin kao sredstvo plaćanja, pogotovo one koje posluju samo preko Interneta. To nije sporno. Svako sredstvo plaćanja je legitimno kada se dovoljan broj ljudi složi oko njegovog korištenja. Koliko je takvo sredstvo plaćanja postojano i stabilno – drugo je pitanje.

Onaj tko želi kupiti bitcoine mora najprije na Internetu otvoriti svoj osobni virtualni novčanik. To se može učiniti kod nekog od mnogih specijaliziranih providera. Kod takvog providera se otvori nalog i dobije se jedinstveni broj novčanika – poduža kombinacija slova i brojki. Svatko može otvoriti proizvoljan broj takvih novčanika.Vlasnik iz novčanika po potrebi – najčešće ako nešto kupuje – prebacuje novac u druge novčanike. Svaku transakciju prati samo jedinstveni broj novčanika i nikakvi drugi podaci kao što su ime, adresa, nacionalnost… To znači da su sve transakcije anonimne. Ipak, svaka transakcija ostaje registrirana u ogromnom arhivu – o njoj tako postoji dokaz koji kupac uvijek može predočiti, na primjer, prodavaču koji nije poslao robu.

Ukupan broj bitcoina je ograničen na 21 milijun, ali ne postoji vlasnik te „novčane mase" – nema neke središnje banke koja „tiska" novac. Postoje samo provideri koji prodaju bitcoine na Internetu ali njima za rad nije potrebna ničija dozvola; svatko može postati takav provider. Neki provideri su tijekom godina stekli veliki ugled i važe kao jaki i kredibilni.

Nije pretjerano ako se odgovori jednostavnom rečenicom: tko god hoće! Svatko može instalirati na svom kompjutoru besplatan („knjigovodstveni") program i postati dio svjetske mreže takozvanih „rudara" (engl. miner). Kada netko nekome iz virtualnog novčanika transferira novac, svaki „rudar" na temelju svojih podataka provjerava je li transakcija legitimna. Tek kada većina „rudara" zaključi da je s transakcijom sve u redu, ona se memorira u tzv. „blok transakcija" (engl. blockchain) od tog trenutka važi kao obvezujuća i osigurana. Tako se kontrola vrši po načelu većine i decentralizirano: nema jedne banke ili instance koja odlučuje o tome je li transakcija u redu ili ne.

Cijena (tečaj) bitcoina ovisi isključivo od ponude i potražnje. Pošto je tržište bitcoina malo, i pored toga što ga kao sredstvo plaćanja prihvaća ogroman broj prodavača, tečaj je podložan jakim promjenama.