SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
VELIKI PROBLEM
 
Hrvatskoj nedostaje čak 3.200 tesara i 2.200 zidara
Autor/izvor: SEEbiz / Novi list
Datum objave: 04.09.2018. - 08:24:12
ZAGREB - Zbog manjka interesa učenika na upisu u srednje škole, ove školske godine neće biti školovanja za armirače, krovopokrivače i izolatere, za mehaničare alatnih strojeva, drvodjeljske tehničare, dok u školu neće niti novi mljekari, šivači odjeće i tekstilci, mlinari i bačvari.

Djeca najviše žele u opće gimnazije, nakon toga u ekonomsku školu, dok za navedena strukovna zanimanja ove godine nije bilo interesa ni po pet učenika, koliko je minimalno potrebno za formiranje razreda.

S druge strane, kažu podaci koje je Novi list dobio od Hrvatske obrtničke komore, prikupljeni na terenu širom Hrvatske, obrtnicima nedostaje čak oko 20.000 radnika. Upravo im nedostaje armirača, za kojeg u ovoj školskoj godini škole neće biti, treba oko 380, tesara 3.200, kao i 2.200 zidara, 250 fasadera, 400 instalatera grijanja i klimatizacije, 200 plinoinstalatera, 250 vodoinstalatera, sto bravara, isto toliko autoelektričara, 80 zavarivača, i tako redom. Obrtnici su iskazali i nedostatak brojnih drugih zanimanja, ali bez brojčane kvantifikacije.

- Situacija se eventualno može popraviti prekvalifikacijom nezaposlenih osoba. Međutim, prekvalifikacija košta, budući da osoba dva puta prolazi proces školovanja. Stoga bismo svi zajedno morali poraditi na popularizaciji tih zanimanja i stipendiranju učenika, kako bismo na taj način pokušali povećati interes', odgovor je Hrvatske obrtničke komore na pitanje o potpuno praznim razredima za armirače, krovopokrivače i druga zanimanja za koja školovanja ove godine neće biti.

Kako ćemo bez školovanih krovopokrivača i izolatera, armirača... odgovara Zlatko Prosinečki, vlasnik građevinskog obrta iz Zagreba, inženjer građevine aktivan u strukovnim udruženjima i komisijama, pa tako i kao predsjednik Komisije za majstorske ispite u građevini.

Nije dovoljno, kaže, na gradilištu nekog samo priučiti poslu, bez podloge koja se dobija u školama.

- Školovanje je izuzetno bitno, jer radnik mora razumjeti zašto, i kako nešto na terenu napraviti. Nažalost, u naše se škole u najmanjoj mjeri upisuju djeca koja zaista žele raditi te poslove, a u većini slučajeva to su djeca koja se upisuju zbog stipendije. Problem je, međutim, što nakon završetka školovanja ne postoji nikakva obaveza učenika da to stipendiranje i odradi. Naš će učenik kroz tri godine školovanja spremati stipendiju sa strane, znam takve primjere, kako bi si nakon mature kupio auto. Njemačka, s druge strane, izdašno stipendira svoje učenike za ova, deficitarna zanimanja, no mladi će šegrt svoju stipendiju od oko 1.400 eura mjesečno tamo poslije morati i odraditi', kaže Prosinečki za Novi list.