SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
VINO
 
Hrvatska vina trebaju kvalitetnije brendiranje
Autor/izvor: SEEbiz
Datum objave: 01.09.2019. - 18:24:44
ZAGREB - Prostora za veću potrošnju hrvatskog vina na domaćem tržištu i u inozemstvu ima, uz snažniju promidžbu i brendiranje, kroz zaštitu zemljopisnog podrijetla vina oznakom izvornosti (ZOI) ili oznakom zemljopisnog podrijetla (ZOZP), naveli su u nedjelju iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Navedene ZOI i ZOZP oznake potrošačima, uz ostalo, jamče da grožđe i vino dolaze iz točno određenog područja, te da se na godišnjoj razini kontroliraju uvjeti proizvodnje kao i fizikalno-kemijski i organoleptički parametri vina definirani specifikacijama proizvođača.

Hrvatska trenutno ima zaštitu za 16 naziva oznakom izvornosti, od čega tri ZOI-ja odnose se na razinu vinogradarske regije, 12 na razinu vinogradarskih podregija, a samo jedna oznaka je na razini položaja – svjetski poznati Dingač.

Problem je što su specifikacije naših ZOI-ja jako široko postavljene i ne nude prava rješenja proizvođačima niti odgovore potrošačima, ocjenjuju iz HGK-a.

"Sazrelo je vrijeme da naši proizvođači preispitaju sadržaj specifikacija postojećih zaštita i upuste se u kreiranje novih, specifičnijih, koje će najbolje transponirati značajke podneblja, tradicije i izvrsnosti i tako razvijati brand određenog područja. Zaštita naziva snažan je marketinški alat za proizvođače, mamac i jamstvo za potrošača, a pruža velike mogućnosti za razvoj lokalne eno-gastronomije i turizma", rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

Godišnje se u Hrvatskoj popije oko milijun hektolitara vina, od toga između 750 i 800 tisuća hektolitara dolazi iz domaćih vinarija, dok ostatak uvozimo (od 250 do 300 tisuća hektolitara).

Od ulaska Hrvatske u EU proizvodnja nam je pala, a uvoz narastao, s tim da nam se smanjuju i površine pod vinogradima.

No, do 2004. godine smo bilježili smo suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni vina, a prošle godine smo ostvarili deficit od 14,3 milijuna eura, uz pokrivenost uvoza izvozom od samo 53 posto. To znači da je od izražene samodostatnosti u proizvodnji vina, danas ona pala na razinu oko 75 posto, navode iz HGK.

Istovremeno, hrvatska vina su se etablirala na globalnim vinskim kartama, a naši vinari osvajaju odličja na prestižnim svjetskim natjecanjima i događanjima.

"Trebamo unaprijediti postojeći sustav kvalitete vina kroz redefiniranje postojećih i definiranje novih zaštićenih oznaka vina koje će odražavati specifičnosti užih zemljopisnih područja. U tome vidimo ključnu ulogu regionalnih organizacija. Bilo bi pretenciozno očekivati da ćemo time riješiti sve probleme hrvatskog vinarstva i vinogradarstva, ali to je svakako korak u pravom smjeru", zaključuje Dragan Kovačević.