SEEbiz.eu

Na tome inzistiraju sigurnosne obavještajne službe, točnije Operativno-tehnički centar za nadzor telekomunikacija pod izlikom borbe protiv kriminala i korupcije, što s jedne strane jest uvjerljiv razlog, no s druge ipak lagano podsjeća na Big Brother jer privatnost očito odlazi u nepovrat.

Rasprava o tome kako i kada registrirati sve korisnike traje već neko vrijeme, i dok su službeni odgovori operatera mnogo blaži, neslužbeno tvrde da je riječ o velikim pritiscima OTC-a koji želi da im se omogući što hitniji nadzor.

– Nadzor sigurnosnih službi i OTC-a iznimno je važan. Zakonom je to odlično regulirano. Mislim da se u funkciju nadzora, uz sadašnju dominantnu političku, što više treba uključiti stručna komponenta. Osim toga, ozbiljno treba razmisliti treba li sigurnosnim službama i policiji dati tolike ovlasti da se i bez naloga suda mogu koristiti svim podacima o našoj lokaciji ili ljudima s kojima komuniciramo – upozorava Đuro Lubura, stalni sudski vještak za telekomunikacije, tehniku i metodologiju prisluškivanja.

Prema informacijama HAKOM-a, regulatora za telekomunikacije, neke od zemalja koje su uvele registraciju korisnika prepaida su Bugarska, Grčka, Francuska, Njemačka, Italija, Slovačka, Španjolska i druge. Ravnatelj OTC-a Dinko Majić tvrdi pak:

– Samo provodimo zakon, a čak tri reguliraju to područje, kao i dodatna Vladina uredba. Rokovi su odavna bili postavljeni. Stoga mi ne činimo ništa što nije definirano zakonom, a to operateri vrlo dobro znaju. Želio sam da se dogovorimo i da zajednički objavimo i pripremimo javnost na to da se trebaju registrirati sve SIM kartice kao i u drugim zemljama radi zaštite građana, dodaje Majić.

O dinamici prilagodbe valja usuglasiti stavove priznaje Dražen Breglec, državni tajnik. U Vipnetu su najhrabriji kad je riječ o prigovorima.

– Prema našim procjenama, donošenje takve regulative bilo bi štetno ne samo za mobilne operatere nego i za cjelokupni sustav mobilne industrije, što uključuje i distributivne lance. Gledajući s gospodarske strane, smatramo da je opasno drastično mijenjati sustav koji je doveo do strelovitog razvoja mobilne telefonije i pozicionirao Hrvatsku u europski vrh u prepaid segmentu. Sustav o kojem govorimo temelji se na oko 75 posto prepaid korisnika koji su većinom anonimni. Budući da Ustav štiti temeljne slobode i ljudska prava svih građana, pa tako i pravo na anonimnost i zaštitu tajnosti podataka, bude li donesena odluka o promjeni postojeće regulative, očekujemo nedvosmislen pravni akt koji jasno opisuje novi zakonski okvir – naglašavaju u Vipnetu.

Budući da je još uvijek u tijeku diskusija o modalitetu primjene takve odluke, preuranjene zaključke ne žele donositi ni u HT-u (ZSE:HT-R-A) ni u Tele2.

Doduše, u HT-u su se ipak osvrnuli na nezgodan trenutak te kažu da u ovo doba recesije nije najprimjereniji trenutak za uvođenje dodatnih obveza. Naime, uz kriznu trošarinu, nove investicije negativno mogu utjecati na prihode. Sudski vještak za telekomunikacije Đuro Lubura, pak, upozorava da treba jasno razlučiti dvije stvari – nadzor podataka o telekomunikacijskom prometu i nadzor sadržaja razgovora i poruka u prometu.

– Nadzor sadržaja razgovora, SMS-ova i e-mailova, tzv. prisluškivanje, smije se obavljati isključivo po nalogu nadležnog suda. Za zaštitu privatnosti mnogo je važnija zakonska regulativa koja omogućuje policiji i sigurnosnim službama da bez naloga suda zatraže i dobiju podatke o svim korisnicima brojeva, dolaznim i odlaznim pozivima, porukama te o lokaciji svakoga od nas. U tom smislu, inicijativa za ukidanje anonimnosti kod kupnje i korištenja prepaid SIM kartica (VIPme, Simpa, Tomato i pojedinih tarifa Tele2) koju zagovara dio sigurnosno-obavještajnog sustava, može pomoći u suzbijanju kaznenih djela, ali može i znatno ugroziti dostignuti stupanj privatnosti. Takve stvari uvijek su dvosjekli mač i treba dobro razmisliti o dobrim i lošim stranama takva rješenja – tvrdi Đ. Lubura.