SEEbiz.eu

“Došli smo u fazu preživljavanja i to je loše, no ipak se iz svih teških situacija može izvući i nešto lijepo i pozitivno. Trebamo znati da su još uvijek lijepe i dobre stvari besplatne, ali ih trebamo pronaći i u njima uživati”, rekla je direktorica tvrtke Svan Consulting Ratka Jurković. I poslodavci i zaposlenici u krizi uz smisao moraju pronaći i cilj jer nitko ne voli kaos nego se svi trude pronaći stabilnost.

Stoga, kaže Ratka Jurković, svaki djelatnik na svom poslu treba pronaći “male oaze pozitive”. Kada neka tvrtka zapadne u krizu, djelatnici postanu depresivni, no u takvoj situaciji poslodavci moraju preuzeti ulogu vođe i postati uzor svojim zaposlenicima.

Finski primjer

Pozitivan primjer izlaska iz krize zasigurno je finska tvrtka Marimekko, tekstilni magnat posebice popularan pedesetih godina 20. stoljeća. No, s vremenom je tvrtka zapala u krizu, ali ju je 1991. godine kupila marketinška stručnjakinja Kirsti Paakkanen. Zanimljivo je kako je prilikom preuzimanja tvrtke zadržala i sve radnike te im pružila novu priliku za rad.

“Zaključivši da se kriza u nekoj tvrtki vidi po njenim prljavim prozorima, zamolila je djelatnike da operu prozore te postave cvijeće i zastore. Djelatnici su u tome osjetili pozitivnost te postali motivirani za daljnji rad”, rekla je Ratka Jurković. Tvrtka Marimekko u 18 godina poslovanja nakon toga učetverostručila je prodaju te povećala profit za 200 posto.

Osim kreativnosti, u doba krize važna je i motivacija, stoga treba naučiti kako samog sebe poticati. Tvrtka Carslberg Hrvatska pozitivan je primjer motiviranosti. Naime, kada je prije nekoliko godina tu tvrtku preuzeo Jorn Pedersen, najprije je otpustio vodeći menadžment, a potom definirao jasne ciljeve poslovanja za svakog zaposlenika. Pritom je nagrađivao zaposlenike, ali i tražio od njih učenje iz vlastitog neuspjeha.

“Poslodavac mora biti lider te ako nešto želi od svojih zaposlenika, tada im treba biti uzor i pokazati kako se to radi. Nažalost, neki današnji vrhunski menadžeri smatraju da to nije važno. Ljudi u krizi zaboravljavaju komunicirati, a jedini način da se izbjegne nesigurnost upravo je komunikacija između menadžmenta i zaposlenika”, zaključila je Ratka Jurković