SEEbiz.eu

Sudeći prema aktualnoj Strategiji energetskog razvoja Hrvatska je jasno dala do znanja da ponovno aktivira svoj nuklearni energetski program s ambicijom da do 2020. godine izgradi elektrane na nuklearni pogon od tisuću megavata.

Odluka o tome, koja je u nadležnosti Hrvatskog sabora, morala bi 'pasti', kako je najavljeno, najdalje do kraja 2012. godine. Time je, definitivno, hrvatski, pa međunarodni nuklearni lobi, došao na svoje. Iako još nitko nema odgovora tko bi mogao biti 'domaćin' takvoj elektrani, iz ladica se vade već požutjele desetak i više godina stare karte potencijalnih lokacija u zemlji, od kojih neke sigurno više ne mogu biti aktualne.

Od njih 20, od kojih je većina u istočnoj Slavoniji i na Dunavu, čak njih sedam ucrtano je na jadranskoj obali: dvije na šibenskome, jedna na zadarskome području, te po dvije na obali Istre i Kvarnera. U optjecaju su i karte prema kojima su pod povećalom čak četiri potencijalne lokacije na šibenskoj obali, te tri sjeverozapadno od Zadra.

Naravno, odmah se postavlja pitanje: gdje? Pogotovo je li ekološki i sigurnosno opasno instalirati takvu elektranu na jadranskoj obali?

"Odgovorno tvrdim da je jadranska obala, pa i Dalmacija, pogodna lokacija. Nuklearne elektrane nove generacije su ekološki sigurne, ne ugrožavaju ni turizam, ni ribarstvo. Naravno, kod odabira lokacija treba krenuti ispočetka. Valja vidjeti koje udovoljavaju vrlo strogim uvjetima, a to su, prije sviju, seizmički, zatim da je lokacija udaljena od naselja i da ima vode, a to na obali nije sporno. Od do sada spominjanih lokacija, potpuno je jasno da je Vir “potrošen” bespravnom gradnjom. Što je s drugim lokacijama? Sve treba staviti na stol i pažljivo proučiti," kaže mr. sc. Damir Subašić, predsjednik Hrvatskog nuklearnog društva.

"Zgrožena sam pri samoj pomisli da bi tu u Ivinju, nadomak Tribunja i Vodica, netko htio graditi nuklearku. Sigurna sam da neće proći ni kod stanovništva, ni u tijelima lokalne i županijske uprave," za Slobodnu Dalmaciju rekla je  Branka Juričev Martinčev, gradonačelnica Vodica.

Slično dišu i u Rogoznici, koja se godinama borila da se nuklearka izbaci iz prostornih planova Hrvatske.

"U ovom trenutku su nam u Prostornom planu na Turskom boku nametnuli termoelektranu. Upravo su u tijeku izmjene Županijskoga prostornog plana. Učinit ćemo sve da je izbrišemo. Eventualni pokušaji da nam nametnu nuklearnu elektranu stvorit će neviđen otpor, ne samo lokalnog stanovništva, nego i šire. Ne, to nema šanse da se dogodi," kaže Sandra Jakelić, načelnica općine Rogoznica.

Protiv moguće gradnje nuklearne elektrane uglavnom se diže buna njezinih prvih susjeda. Na Turskom boku su to Rogozničani, na Ivinju Vodičani, Viru Virani. Međutim, pravu bunu protiv nuklearke, recimo, na Turskom boku trebali bi dići Splićani i Šibenčani, piše Slobodna Dalmacija.

"Upravo stanovništvo, osobito djeca ta dva gradska središta, dugoročno će biti ugroženo niskim radijacijama zbog rada nuklearnih reaktora," kaže dr. Ernest J. Sternglass, američki znanstvenik sa Sveučilišta u Pittsburghu. Stručnjaci kažu da bi već za pet godina mogla porasti smrtnost kod fetusa i dojenčadi, a od tih radijacija neće biti pošteđeno ni odraslo stanovništvo. Nisku radijaciju, kako je poznato, nose vjetrovi i na udaljenosti većoj od 100 kilometara i ona na tlo pada s kišom. Nuklearka bi – upozorava dr. Sternglass – dugoročno ugrozila i turizam i ribarstvo.

"Kao prvi čovjek Hrvatskog nuklearnog društva, ali i direktor Agencije za posebni otpad, ja sam dvostruko “obojen”. Dakle, i zagovornik sam nuklearne energije, ali i zaštite okoliša. HND je javno dao do znanja da je za osiguranje ekonomski i ekološki optimalne proizvodnje električne energije u Hrvatskoj, u razdoblju do 2020. godine, nužna izgradnja nuklearne elektrane. Tako ćemo najlakše odgovoriti i protokolu iz Kyota o smanjenju emisija ugljikova dioksida. Javnost se plaši takvih elektrana. U svijetu ih danas radi 410, a dosadašnja iskustva su toliko tehnološki unaprijedila sigurnost da nove nuklearke mogu raditi i 80 godina. Tzv. gravitacijsko-inertna sigurnost je stopostotna i ne ovisi o tome hoće li se pokvariti tamo neka pumpa ili ne, te time ugroziti okoliš," kaže Damir Subašić.

Cijeli tekst Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske >>

Da središnja vlast u Zagrebu misli ozbiljno kada je u pitanju gradnja nuklearke, može se iščitati iz te Strategije. Ipak, kako stoji u Strategiji u pripremne aktivnosti i donošenje odluke o izgradnji nuklearne elektrane uključit će se i hrvatska javnost. Donošenje odluke o izgradnji nuklearne elektrana očekuje se najkasnije 2012. godine.