SEEbiz.eu

»Kupovina nekretnina na crnogorskom primorju koja je predstavljala više od pola ukupnih investicija prethodne dvije godine, završena je«, ocijenjeno je iz SB.

Ta institucija navodi da su cijene nekretnina dostigle svoj vrhunac, i da je njihov rast moguć samo na veoma malom broju lokacija duž obale.

»Bum na tržištu nekretnina prethodne dvije godine doveo je do situacije u kojoj cijene stanova i kuća u Podgorici trenutno prevazilaze one u Berlinu ili Pekingu. Nema još puno prostora za dalji rast, a indikatori ukazuju na moguće značajne korekcije cijena na crnogorskom tržištu nekretnina«, navodi se u Izvještaju.

Projektovanje značajnog pada u eskternim prilivima kapitala, smatraju autori Izvještaja, implicira da će ekonomske aktivnosti narednih nekoliko godina biti manje intenzivne.

U dokumentu je ocijenjeno da je turistička sezona prošle godine bila izuzetna djelimično zbog „novine“ destinacije i broja međunarodno značajnih kulturoloških događaja.

»Materijalizacija uskih grla javne infrastrukture tokom perioda najveće tražnje, naročito onih koji se tiču snabdijevanja vodom i strujom, nekontrolisana gradnja i u velikoj mjeri neriješeno odlaganje čvrstog i tečnog otpada, mogu spriječiti ponovni dolazak visokoplatežnih turista«, upozorili su iz SB.

Crnogorski turistički proizvod, navodi se u Izvještaju, privlačan je samo u poređenju sa drugim destinacijama zapadnog Balkana, ali još nije konkuretan u odnosu na već utvrđena turistička tržišta u regionu.

»Studija Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) za ovu godinu o konkurentnosti u putovanjima i turizmu otkrila je ozbiljne zabrinutosti u pogledu konkurentnosti cijena i ekološke održivosti turističkog sektora Crne Gore«, naveli su iz SB.

Crna Gora je, prema toj studiji, na 105. mjestu po ekološkoj održivosti a 129. prema konkurentnosti cijena, od 130 posmatranih zemalja.

»Kada crnogorska divlja ljepota jednog dana nestane, uključujući atrakcije koje su promovisane u zvaničnim turističkim brošurama, turisti bi mogli preispitati svoj izbor destinacije«, navodi se u Izvještaju.

Deficit tekućeg računa, podsjetili su iz SB, povećan je sa pola milijarde EUR u 2006. na jednu milijardu EUR prošle godine, što je veći rast nego u bilo kojoj zemlji regiona Evrope i centralne Azije.

»Iznenadni pad priliva stranog kapitala može dovesti do smanjenja agregatne tražnje i uvoza. Bez rizika devaluacije, prilagođavanje će se ograničiti na tekući račun i prelivanje na fiskalni sektor«, zaključeno je u Izvještaju.